STUDENAC je godinama otvarao i preuzimao trgovine, povećavao prihode i izrastao u najveći hrvatski lanac po broju prodajnih mjesta. Ipak, krajem 2025. imao je gotovo 450 milijuna eura duga i sada je tražio predstečajni postupak.

Blokiran račun

Predstečajni postupak služi kao mogućnost da se financijske obveze i dugovanja urede kroz dogovor s vjerovnicima, uz istodobno nastojanje da se očuva poslovanje društva. Prema servisu Fina Info BIZ, račun Studenca sada je blokiran.

Galerija

Studenac je osnovan 1991. u Omišu, a 2018. preuzeo ga je poljski private-equity fond Enterprise Investors. Nakon toga počela je faza brzog širenja i preuzimanja drugih trgovačkih lanaca. Danas ima mrežu od oko 1400 prodajnih mjesta i više od 7000 zaposlenih, zbog čega bi ishod predstečajnog postupka mogao imati znatan utjecaj na dobavljače, radnike i cijelo maloprodajno tržište.

Kako je Studenac dočekao predstečaj

Kako se vidi iz godišnjeg financijskog izvještaja za 2025., kompanija je kraj godine dočekala s 288,9 milijuna eura obveza po kreditima i zajmovima te još 160,5 milijuna eura obveza po najmovima. Zajedno je riječ o 449,4 milijuna eura. Iz izvješća je vidljivo i da je 211,1 milijun eura dugoročnih kredita prebačen među kratkoročne obveze.

Osim toga, obveze prema dobavljačima porasle su sa 156,3 na 171,8 milijuna eura.

Prihodi Studenca su rasli te su 2025. dosegnuli 854,4 milijuna eura. No kompanija je 2025. završila s gubitkom od 30,6 milijuna eura. Na kraju 2025. imala je 151,4 milijuna eura kratkotrajne imovine i 529,4 milijuna eura kratkoročnih obveza. Revizori su u izvješću upozorili na "značajnu neizvjesnost" povezanu sa sposobnošću nastavka poslovanja.

Studenac: Radimo na restrukturiranju

Kako je Studenac, koji je prošle godine ostvario više od 850 milijuna eura prihoda i imao oko 1400 trgovina, došao do blokiranog računa i zahtjeva za predstečaj? Iz same tvrtke nisu se konkretnije o tome oglasili. Tek su pojasnili da su predstečajni postupak pokrenuli zbog financijskih problema u ispunjavanju obaveza i nemogućnosti dogovora o produženju kreditnih aranžmana.

Naglašavaju kako se tu radi o odgovornom i transparentnom koraku i dodaju da na planu restrukturiranja već rade.

"U međuvremenu, nastavljamo s poslovanjem, naši zaposlenici nastavljaju raditi i obavljati svoje poslove, naše trgovine ostaju otvorene, a proizvodi naših dobavljača dostupni našim potrošačima i sugrađanima", poručuju.

Dio trgovina se zatvara

Prema našim informacijama, dio trgovina Studenca počeo se zatvarati, kao što je slučaj u Zagrebu, u Ilici kod Britanca. Dobili smo i informaciju da su pojedinim zaposlenicima u trgovinama smanjene plaće.

Studenac smo pitali o zatvaranjima i plaćama, uzrocima financijskih problema, je li brzo širenje pridonijelo problemima i trenutačnom dugu. Do zaključenja teksta, odgovor nismo dobili.

Studenac je postao sinonim za skupoću

Dok grafikoni na stranicama Studenca prikazuju više od 1400 trgovina kao potvrdu vodeće pozicije na tržištu, u praksi su se mogli vidjeti i znakovi da takav model širenja ima ozbiljne slabosti. Za to ne treba financijski analitičar ni stručnjak za maloprodaju, dovoljno je prošetati nekim kvartovima ili otocima, gdje su dvije trgovine Studenca znale raditi u istoj ulici, udaljene tek pedesetak metara.

Na apsurd takvog širenja sada upozoravaju i čitatelji u komentarima. Uz takav raspored trgovina, čitatelji često spominju i cijene. Mnogi kažu da je Studenac skuplji od drugih trgovina u kojima kupuju. Pojedine medijske usporedbe daju podlogu tim prigovorima.

Čupić: Od početka su imali veliki izazov

Predsjednik Uprave Focus Investa i Hiram Groupa Denis Čupić, poduzetnik s dugogodišnjim iskustvom u trgovačkim nekretninama i logistici, smatra da je Studenac od početka imao zahtjevan zadatak.

"Odmah su se suočili s izazovom, a to je upravljati velikim brojem trgovina različitih formata, na lokacijama koje se razlikuju po kupovnoj moći, navikama kupaca, asortimanu i profitabilnosti.

Jedan od problema je logistički. Velik dio te mreže treba opskrbljivati malim količinama raznovrsne robe, što povećava trošak dostave po trgovini. Pritom su mnoge poslovnice u manjim mjestima, gdje kupci uglavnom obavljaju usputnu kupnju, dok po velike tjedne nabave odlaze u hipermarkete u većim središtima.

U takvim mjestima kupovna je moć često slabija, pa je i prostor za zaradu manji. Dodatno ih je opteretilo ograničenje cijena, jer proizvodi obuhvaćeni tom mjerom čine važan dio asortimana manjih trgovina”, kaže Čupić.

"Trebali su ići na male logističke centre"

Prema njegovu mišljenju, trošak logistike rastao je zajedno s mrežom, ali se opskrba tolikog broja malih trgovina ne može organizirati na isti način kao opskrba manjeg broja velikih prodajnih mjesta.

"Umjesto da su išli na male logističke centre, koji bi bili disperzirani npr na sjeveru Hrvatske ili u Slavoniji, oni su otvorili dva logističko-distributivna centra kod Zagreba i Splita. A pritom ne opskrbljujete dvadeset hipermarketa, nego oko 1400 trgovina.

Za mnoge od njih trebaju vam manje i češće dostave, kombiji i vozači, a trošak goriva nije puno manji nego da imate veliki kamion koji prevozi robu u hipermarkete. Trebali su se više osloniti na manja regionalna skladišta, to bi bilo prikladnije za tako raspršene trgovine”, govori.

Rasli su preuzimanjima

Čupić kaže da vrlo visok rast Studenca nije bio ekspanzijski rast.

"Kad se širite otvaranjem novih trgovina, sami birate lokacije i formate, bez ustupaka. Kad rastete preuzimanjima, preuzimate cijelu mrežu. Među tim trgovinama mogu biti i one koje od prvog dana stvaraju gubitak, a sve ih morate uklopiti u vlastiti sustav i promijeniti im brend. Otvaranjem vlastitih trgovina taj rizik možete smanjiti", dodaje.

"Sve što su radili odgovara klasičnom pristupu private equity fonda, investicijskog fonda koji ulaže u kompanije kako bi povećao njihovu vrijednost i potom prodao svoj udio. Tu prvo dolazi faza rasta, zatim konsolidacija i stabilizacija poslovanja, a na kraju prodaja udjela.

Po mojoj ocjeni, do pokušaja prodaje došlo je prerano. Za konsolidaciju mreže od oko 1400 trgovina različitih formata potrebno je pet ili šest godina. Vidjeli smo koliko je trajala konsolidacija Konzuma, koji je imao manje raznoliku mrežu, a odvijala se i u razdoblju bez ograničenih cijena dijela proizvoda“, kaže Čupić.

"Moraju zatvoriti trgovine i smanjiti asortiman"

Na pitanje može li Studenac preživjeti i što bi se sada moglo dogoditi, Čupić kaže da bi prvi korak morao biti smanjenje broja trgovina.

"Prva vatrogasna mjera je zatvaranje trgovina koje posluju s gubitkom. Pitanje je, međutim, kako izaći iz prostora koji su u zakupu jer raskid ugovora može donijeti dodatne troškove budući da je ovo predstečaj i postoje penali.

"Trebalo bi smanjiti i asortiman. Sjetimo se Konzuma. Proširivali su se redovi, a ondje gdje su trgovine imale oko 4000 artikala, broj je smanjen na oko 2000, pa se dobilo i više prostora među policama. To bi bila jedna od prvih mjera“, kaže Čupić.

Kao drugi mogući korak vidi prodaju dijelova mreže regionalnim trgovcima.

"Uslijedilo bi svojevrsno filetiranje Studenca, prodaja dijelova mreže regionalnim trgovcima. Primjerice, trgovac iz Slavonije mogao bi preuzeti 200 tamošnjih trgovina, a netko sa sjevera Hrvatske 150 trgovina na tom području.

Regionalni trgovci bolje poznaju svoje kupce i tržište. Taj je model već funkcionirao. Udruživali su se radi nabave i tako postizali povoljnije cijene, a pritom su samostalno vodili svoje trgovine. Mislim da ćemo vidjeti prodaju Studenčeve mreže po dijelovima. Zbog veličine i raspršenosti trgovina teško je očekivati da će netko preuzeti cijeli lanac“, smatra Čupić.

Brkić: Prebrzo su se širili

Financijski analitičar Petar Brkić smatra da se tvrtka širila prebrzo i na temelju zaduživanja. "Od početka je bilo jasno da je to bila svojevrsna priča: 'Idemo se sada raširiti, a onda ćemo to, pod navodnicima, uvaliti nekome tko će financirati taj razvoj'", rekao je Brkić za N1 Televiziju.

Studenac zapošljava više od sedam tisuća ljudi, a analitičar ocjenjuje da i njih čekaju promjene.  "Naravno da trebaju očekivati potrese jer ih je previše", kaže Brkić i zaključuje: "Sigurno će doći do smanjenja broja zaposlenih, ali i broja trgovina."