PRAVOSUĐE, tajne službe, policija, vladajuće stranke i nezadovoljnici u njima vode u BiH nemilosrdan rat optužbama za bezakonje, kriminal i korupciju, dok se zemlja, snažno pogođena posljedicama pandemije koronavirusa, suočava s najtežom poratnom gospodarskom i socijalnom krizom.

Posljednji prilog tome dao je ministar unutarnjih poslova Federacije BiH Aljoša Čampara, koji je u nedjelju podnio ostavku na važnu dužnost člana predsjedništva Stranke demokratske akcije (SDA), čiji je dugogodišnji član, a mediji to u ponedjeljak tumače i kao najavu napuštanja vladajuće stranke.

Ostavka koja bi mogla pokrenuti lavinu događanja

Čamparin izlazak iz SDA vjerojatno bi doprinio da ta stranka vrlo brzo izgubi vlast u Sarajevskoj županiji, jer je on tamo i zastupnik u županijskoj skupštini.

U pismu predsjedniku SDA Bakiru Izetbegoviću Čampara je naveo kako se na ostavku odlučio jer stranka svoje članove, umiješane u nezakonitosti, ne samo da ne kažnjava, nego ih nagrađuje i time potiče takvo ponašanje.

Najzanimljiviji dio pisma ostavke je izravna Čamparina optužba na račun ravnatelja Obavještajno-sigurnosne agencije BiH (OSA), koji je osoba od najbližeg Izetbegovićevog povjerenja.

"Ostavku na mjesto člana predsjedništva SDA shvaćam kao svoju ljudsku i moralnu obavezu, a posebno nakon posljednjeg brutalnog sotoniziranja mojih prvih suradnika, te udara na moju čast i obitelj, a sve u režiji Osmana Mehmedagića Osmice, ravnatelja OSA-e", napisao je Čampara.

Anonimne kaznene prijave

Ministar policije ovo je napisao nakon što su mediji bliski obavještajnim strukturama ustvrdili kako su neki od njegovih bliskih suradnika autori anonimne kaznene prijave koja je Tužiteljstvu BiH podnesena protiv Mehmedagića potkraj kolovoza.

Drugi mediji neskloni Mehmedagiću, poput Radiotelevizije Republike Srpske (RTRS), prenijeli su sadržaj te prijave, u kojoj se ravnatelja OSA-e optužuje za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti, neovlašteno prisluškivanje, zvučno ili optičko snimanje, nedopuštenu uporabu osobnih podataka, odavanje tajnih podataka, zloporabu položaja ili ovlasti, nesavjestan rad u službi, povredu tajnosti postupka te primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem.

Bit anonimnih optužbi je u tvrdnji kako je Mehmedagić uspostavio paraobavještajni sustav koji služi isključivo interesima SDA i obračunu s političkim protivnicima.

Tužiteljstvo BiH potvrdilo je kako je prijavu primilo te kako je "formiralo predmet", što zapravo znači kako provjeravaju postoje li osnove za otvaranje istrage.

Mehmedagić želi još jedan mandat ravnatelja OSA-e i u tome ima punu potporu SDA, no problem je to što nije uspio dokazati kako ima vjerodostojnu fakultetsku diplomu. Jednu izdanu u Banjoj Luci, na privatnom fakultetu 2019., poništila mu je prosvjetna inspekcija, a naknadno je dostavio drugu, stečenu također na privatnom, Američkom sveučilištu iz Sarajeva, no za sada nije jasno kako ju je i kada dobio.

Na udaru i najviši pravosudni dužnosnici 

U napadima na Mehmedagića do sada je prednjačio član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, a on je u navodnu Mehmedagićevu paraobavještajnu mrežu umiješao i predsjednika Suda BiH Ranka Debeveca. Dodik tvrdi da Debevec odobrava sve naloge za prisluškivanje koje predloži Mehmedagić, koji pak navodno predsjednika Suda BiH ucjenjuje informacijama o vezama s problematičnim osobama.

Predsjednik Suda BiH također je "zaradio" anonimnu kaznenu prijavu. Ona je u Tužiteljstvo BiH stigla u ožujku, a u njoj stoji kako Debevec ima španjolsko državljanstvo koje nije prijavio, kao ni nekretnine u toj zemlji, da se u Španjolskoj koristi drugim imenom, kao i da je na sumnjiv način postao vlasnik jednog automobila te da je nezakonito zapošljavao po državnom sudu.

Sve je te optužbe "podgrijao" Dodik ranije ovog mjeseca, da bi RTRS odmah nakon toga započela kampanju javnog optuživanja predsjednika državnog suda.

Debevec je sve optužbe odbacio, a posebice one da odobrava bilo kakva nezakonita prisluškivanja.

I glavna državna tužiteljica suočena s optužbama, HDZ ju brani

U sličnoj situaciji našla se i glavna državna tužiteljica Gordana Tadić, koja je suočena s medijskim optužbama da je varala državu jer je nezakonito naplaćivala fiktivne troškove za najam stana u Sarajevu. Njen, kao i Debevecov slučaj, sada ispituje Ured stegovnog tužitelja pri Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću BiH (VSTV).

U svim ovim aferama vladajuće političke stranke imale su jasan odnos pokazujući koga štite, a tko im nije po volji. Tako je SDA bezuvjetno štitila Mehmedagića, a nakon što je protiv njega podnesena kaznena prijava napali su tužiteljicu Tadić zbog "formiranja predmeta" optužujući je da se bavi intrigama umjesto da progoni ratne zločince.

HDZ BiH pak podjednako odlučno štiti tužiteljicu Tadić uz ocjenu kako su napadi na nju zapravo napadi na neovisnost pravosuđa. 

"Pritisci i pokušaj političkog utjecaja na pravosudne i policijske institucije nedopustivo su ponašanje koje predstavlja izravno zadiranje u njihov rad", stoji u jednoj od izjava HDZ BiH objavljenoj nakon pokretanja istrage o sumnjivoj nabavci respiratora za bolnice u BiH s kojom su povezani visoki bošnjački dužnosnici.