KORONAVIRUS

Plenković na tajnom sastanku urednicima medija objašnjavao kako treba pisati

Plenković na tajnom sastanku urednicima medija objašnjavao kako treba pisati
Foto/screenshot: Index/EPA/Večernji list/24sata

PREDSTAVNICI vlade na čelu s premijerom Andrejem Plenković održali su 17. ožujka tajni sastanak s glavnim urednicima tiskanih medija te nacionalnih televizija i radija, na kojem su razgovarali o tome kako bi mediji trebali pratiti epidemiju koronavirusa.

Organizator sastanka bio je osobno premijer Plenković.

Plenković urednicima objašnjavao kako da pišu, a ministrica kulture obećala pomoć države

Osim što je premijer Plenković zajedno sa svojim ministrima glavnim urednicima medija davao naputke kako izvještavati u vrijeme krize te naglašavao da cilj medija mora biti izbjegavanje panike i to tako da se promovira rad vlade koja je, kako su naglasili više puta na tom sastanku, "sve potrebne mjere donijela na vrijeme" i da imaju "dovoljno kapaciteta za savladavanje krize".

Teza o tome da je Hrvatska sve potrebne mjere donijela na vrijeme se pojavila na naslovnici Večernjeg lista samo nekoliko dana nakon sastanka glavnih urednika medija s Plenkovićem. 

Kako doznajemo, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek je u jednom trenutku na sastanku okupljenim glavnim urednicima medija obećala pomoć države ako im počne padati prihod od oglašivača.

Iz vlade već dva tjedna odbijaju dati zapisnik sa sastanka, ne žele čak ni reći tko je sve bio tamo 

Ni dva tjedna nakon što je sastanak održan iz vlade ne žele dati zapisnik s tog sastanka, a ne žele reći ni tko je sve bio na tom sastanku. Zatražili smo informaciju putem novinarskog upita, a nakon ogluhe zatražili smo informaciju i putem prava na pristup informacijama. No Plenkovićeva vlada ne želi da to izađe u javnost. Informaciju o sastanku nisu dobili ni kolege iz Telegrama, baš kao ni Hrvatsko novinarsko društvo ni Sindikat novinara Hrvatske.   

Iz vlade su nas prvotno pokušali umiriti tvrdeći kako na sastanak nisu htjeli zvati portale uz opravdanje da su htjeli izbjeći masovnost događanja, a zbog preporuka epidemiologa i ministra Vilija Beroša. No to ne može biti istina jer je na sastanku bilo nazočno dvadesetak ljudi, a već tada je bila preporuka o izbjegavanju okupljanja više od pet ljudi. Sastanak je tako ostao obavijen velom tajne, vjerojatno i zbog činjenice da su se nedugo nakon sastanka neki državni monopolisti počeli oglašavati u medijima i to u rubrikama koje promoviraju akciju "Ostani doma".

No, krenimo redom.   

Sastanak organizirao Plenković osobno

Kao što smo napisali u uvodu, 17. ožujka održan je tajni sastanak vlade i glavnih urednika medija, a organizirao ga je osobno predsjednik vlade Andrej Plenković.

"Predsjednik Vlade Andrej Plenković organizirao je u utorak, 17. ožujka, sastanak s glavnim urednicima televizijskih kuća, tiskanih medija i radijskih nakladnika u Hrvatskoj na temu aktivnosti koje se poduzimaju oko suzbijanja epidemije koronavirusa, kao i glede zajedničke odgovornosti u borbi protiv lažnih vijesti te pravodobnog i točnog informiranja javnosti o svim okolnostima epidemije", potvrdili su nam iz vlade, ne želeći dati više informacija o sastanku.

Na sastanku se većinom govorilo vrlo uopćeno, osim u dijelu kada se preciziralo praćenje konferencija za novinare. Iako je na sastanku bilo govora o zaštiti i radu novinara na terenu koji će pratiti konferencije za medije, na njemu nije bilo predstavnika HND-a ni Sindikata novinara, niti su im proslijeđeni detalji sastanka, što ponešto govori o pravom cilju sastanka. 

Marić glavnim urednicima medija objašnjavao da ne smije biti panike

Na sastanku je govor održao i ministar financija Zdravko Marić koji je urednicima naglašavao da ne smije biti panike među građanima kako ne bi navalili na banke. Osim itekako spornih Plenkovićevih naputaka kako uređivati medije u doba krize, vjerojatno najsporniji dio odnosi se na govor ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek.

Naime, ministrica kulture je na sastanku spominjala krizu iz 2008. godine, pad prihoda medija zbog manjeg broja oglasa, a u tom kontekstu i moguću pomoć države medijima koji bi se našli u sličnoj situaciji uslijed epidemije koronavirusa. Nakon tog sastanaka, održan je još jedan sastanak vlade, ovaj put s odabranim PR-ovcima kako bi se provele ideje o sposobnosti rada vlade u vrijeme krize. Ni o tome sastanku nema službenog spomena.

Čim smo saznali za sastanak Plenkovića i glavnih urednika medija, od vlade smo zatražili informaciju po kojem kriteriju su odabrani mediji čiji glavni urednici su pozvani na sastanak. Neslužbeno nam je odgovoreno da za ostale nije bilo mjesta jer se htjela izbjeći masovnost događaja zbog epidemije koronavirusa. Kada smo saznali da je sastanku bilo dvadesetak sudionika, postalo je jasno da to ne može biti istina.

Zapisnik i sudionici sastanka postali tajna

Od vlade i Ministarstva kulture odmah smo, putem novinarskog upita, zatražili punu informaciju o sastanku. Zanimao nas je kriterij po kojem su predstavnici medija bili pozvani na taj sastanak kao i komentar na činjenicu da je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek na tom sastanku rekla da će u slučaju da medijima padne prihod od oglasa, država pomoći kako se ne bi ponovila situacija iz krize 2008. te da je najavila da će razgovarati s vlasnicima medija. Zanimalo nas je na koji način država misli pomoći dijelu medija, zašto to nije javno prezentirano u mjerama za spas gospodarstva i kojim se medijima misli pomoći.

Ministarstvo kulture danima nije htjelo odgovarati na upit ni dati bilo kakvu informaciju. Obratili smo se kolegama s Telegrama, HND-u i Sindikatu novinara te ih pitali imaju li oni informacije sa sastanka, a nakon što su i oni ministrici kulture postavili gotovo ista pitanja, dobili smo odgovor u obliku priopćenja.

U odgovoru se ni u jednom dijelu ne spominje sastanak, već se daju opravdanja zašto u kriznim mjerama vlade nisu obuhvaćeni novinari. Tek u jednom dijelu spominje se dio iz našeg upita.

Spominjao se pad oglašavanja u medijima

"Ministarstvo kulture upozorava da je medijska industrija posebno izložena u krizi jer gotovo u cijelosti ovisi o prihodima od oglašavanja. U tom smislu pratit će se situacija i tražiti moguće dodatne načine potpore ovom sektoru vodeći računa o tome da je veliki broj novinara samozaposlen ili u nekom obliku privremenog ili povremenog angažmana", stoji u jednom dijelu odgovora Ministarstva kulture. U istom priopćenju naglašava se da će "Vlada Republike Hrvatske pratiti stanje u području medija te razmotriti uvođenje i dodatnih mjera kojima bi se zaštitili mediji, ne samo komercijalni već i neprofitni".

Kada je riječ o padu prihoda od oglašivača, država zapravo jedino može nadoknaditi taj gubitak oglašavanjem javnih i državnih tvrtki u medijima pa postaje jasnije zašto vlada ne daje više detalja s tajnog sastanka.

Ministarstva su zadnjih godina organizirala konferencije zajedno s medijima

Podsjetimo, neke medije posljednjih godina sponzorirali su razna ministarstava organizacijom tematskih konferencija, no jasno da to sada ne pomaže u vrijeme pandemije.

Podsjetimo kako je Ministarstva regionalnog razvoja prije dvije godine angažiralo Večernji list za poslove PR-a, odnosno osmišljavanja kampanje vrijedne 3,7 milijuna kuna. Večernji list bio je zadužen za vizualni identitet kampanje i organiziranje stručnih tribina i radionica, odlazak na sajmove, promotivne aktivnosti u različitim gradovima Hrvatske, osiguravanje medijske pokrivenosti i medijsko praćenje aktivnosti.

>> Ministrica Žalac za PR angažirala Večernji list, platit će im 3,7 milijuna kuna

Isto tako, u jesen prošle godine održana je konferencija Domovinska sigurnost i upravljanje u krizama u organizaciji Jutarnjeg lista i Ministarstva obrane. Ove godine održana je i konferencija Energetika 2020. Green New Deal za Hrvatsku u organizaciji Jutarnjeg lista, a na kojoj su bili premijer Andrej Plenković, ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, ministar državne imovine Mario Banožić, ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Marko Pavić te ministar uprave Ivan Malenica.

 

Pitali smo u vladi, putem novinarskog upita, a onda i putem Prava na pristup informacija, da nam dostave zapisnik sa sastanka u vladi te popis sudionika. Ovo smo dobili umjesto odgovora

Upravo zbog ove sumnje i zbog negativnih iskustava HDZ-ove vlade Ive Sanadera u aferi Fimi media, nastavili smo inzistirati na odgovorima. Tražili smo od vlade, temeljem prava na pristup informacijama, da nam daju zapisnik s tog sastanka te navedu tko je sve bio nazočan na sastanku te po kojem principu su bili pozvani.

Odbili su.

Nakon sastanka krenuli oglasi državnih i javnih monopolista u medijima

"Krizne mjere za medijski sektor nisu bile tema sastanka", glasio je odgovor iz vlade u kojem su priznali da je organizator sastanka s novinarima bio osobno Plenković. Žalili smo se kako su nam i dalje uskraćene bitne informacije, no vlada je čvrsto odlučna da zapisnik sa sastanka s urednicima ne podijeli s novinarima i javnošću, odnosno da se prema njemu odnosi kao prema tajni.

Isto tako, krenula je snažna kampanja u tiskanim medijima i na nacionalnim televizijama u kojem se ministra zdravstva Vilija Beroša proglašavalo herojem i "Mojim prijateljem Vilijem", odluke Stožera objavljivane su bez ijednog kritičkog tona, a osnovna ideja je bila da se krivnja prebaci na građane. Poruka je bila jednostavna: vlada je napravila sve, no građani su ti koji su neposlušni pa se moraju donositi nepopularne mjere.

Nakon sastanka Plenkovića s glavnim urednicima medije su preplavili napisi o "mom prijatelju Viliju"

Ne može se sa sigurnošću tvrditi je li dogovor o pomoći države medijima već zaživio, no činjenica je da su nekoliko dana nakon sastanka na portalima nekih tiskanih medija osvanule reklame državnih i javnih monopolista (poput Fine i Zagrebačkog Holdinga koji nemaju konkurenciju pa im shodno tomu i ne trebaju oglasi, osobito u krizno vrijeme) i to u rubrikama koje promoviraju ostanak kod kuće u vrijeme pandemije koronavirusa. 

Fina: Oglasima smo htjeli promovirati e-potpis 

Tako Fina, koja svoj monopolistički položaj temelji na propisima koji joj omogućuju jedinstven privilegirani status kakav u Hrvatskoj nema nijedna druga organizacija ili tvrtka, ima jedinstveno objašnjenje zašto je sponzor kampanje #ostanidoma u jednim dnevnim novinama. Kažu nam da je riječ o promoviranju njihova e-potpisa.

"Fina se u istu uključila kako bi potaknula građane da koriste digitalne usluge i kanale (poput Fininog digitalnog certifikata za ePotpis u oblaku), kako bi se izbjegli suvišni izlasci i dolasci u Finine poslovnice i druge institucije, sve zbog aktualne situacije uzrokovane pojavom koronavirusa (COVID-19)", kažu nam iz Fine.

U Fini tvrde da za sada nisu zaprimili nikakve smjernice nadležnih tijela, ni za oglašavanje, a niti o pripremi za ekonomsku krizu.

"Aktivno radimo na reprioritizaciji troškova, budući da je izvjesno da će zbog trenutnih okolnosti uzrokovanih koronavirusom doći do pada prihoda. Prioriteti u poslovanju u narednom razdoblju svakako će biti očuvanje zdravlja Fininih radnika i građana Republike Hrvatske, osiguranje kontinuiteta poslovanja Fine i odvijanje nužnih poslovnih procesa bez prekida, pružanje podrške Vladi RH u provedbi anti-COVID-19 mjera i održanje likvidnosti Fine", kažu nam iz Fine na kraju.

I Ina, firma u državnom suvlasništvu, sponzorira kampanju #ostanidoma u medijima

Naftna kompanija Ina, firma u državnom suvlasništvu, također je sponzor jedne takve kampanje koja promovira ponašanje ljudi za vrijeme epidemije korone. No kako nam kažu, svoje su oglašivačke aktivnosti ipak smanjili, a ovdje je riječ o kampanji koja je počela ranije.

"Planirane kampanje odgođene su do smirivanja situacije. Trenutno nam je aktivno samo nekoliko medijskih projekata koje smo ranije započeli ili ugovorili. Sadržaj smo prilagodili situaciji te smo usmjereni na naše radnike i kupce, odnosno nastojimo promovirati dobre prakse i priče naših zaposlenika s terena, uz naglasak na poštivanje i provođenje svih preventivnih mjera", stoji u odgovoru koji smo dobili od Ine. Oni nam neslužbeno kažu da nije bilo naputka.

Na ovu temu poslali smo upit i Zagrebačkom holdingu, još jedno sponzoru akcije #ostanidoma u medijima, no nisu nam odgovorili. Odgovor će biti objavljen kada ga i ako ga dobijemo.

Urednica Telegrama: Nismo bili pozvani, teško da je to greška

No ako je sve bilo transparentno i nije bilo govora o pomoći medijima koji promoviraju sposobnost vlade u doba epidemije koronavirusom, pitanje je zašto iz vlade šute. Sastanak je bio služben, organizirao ga je premijer u prostorijama vlade i postojanje zapisnika ne bi trebao biti problem.

"O stvarnim namjerama organizatora ne mogu spekulirati, možda je doista riječ o bizarnoj koincidenciji pa su baš predstavnici Indexa i Telegrama greškom ispali s liste pozvanih na krizni sastanak. No činjenica jest da su upravo otkrića novinara naših medija zaslužna za dobar dio rekonstrukcije aktualne vlade", kaže Jelena Valentić, glavna urednica portala Telegram koja nije bila pozvana na sastanak pa je i njima uskraćena informacija.

"I na tom kriznom sastanku o koronavirusu s medijima, uostalom, umjesto Vilija Beroša sjedio bi Milan Kujundžić da prije tek nešto više od dva mjeseca nismo objavili istraživački specijal o njegovim nekretninama koji je rezultirao smjenom. No bez obzira na pozivanje ili nepozivanje naših predstavnika na sastanak, Telegram osjeća odgovornost isključivo prema čitateljima, a rad ove i svake buduće vlade pratit ćemo objektivno i profesionalno", ističe na kraju Jelena Valentić.

Ni Hrvatsko novinarsko društvo nije uspjelo dobiti punu informaciju o sastanku, dok predsjednik HND-a Hrvoje Zovko ističe kako ni strukovna organizacija nije pozvana na sastanak te je izrazio zabrinutost ovakvim selektivnim pristupom te tajnošću sastanka Plenkovića s glavnim urednicima medija.

Zovko: HND je zabrinut

"Nejasno je koji je bio kriterij po kojem se pozivalo na sastanak. Ako je premijer imao potrebu sastati se s predstavnicima medija, zašto se nije sastao sa svima, uključujući i HND, jedinu strukovnu organizaciju u Hrvatskoj? Svjesni smo da će kriza izazvana koronavirusom ostaviti dalekosežne posljedice na medije, a time i na novinare, i zbog toga smo zabrinuti. HND je imao i prijedloge mjera kojima bi se ona mogla ublažiti, barem kratkoročno, ali ih je vlada nažalost ignorirala. Svakako bi bilo dobro da su na sastanak bili pozvani i predstavnici nekih od najutjecajnijih portala koji su ovom prilikom bili izostavljeni. I želim još napomenuti kako je HND sa SNH-om uključen u sve akcije, edukacije i preporuke EFJ-a kako profesionalno pratiti krizu te kako etično i objektivno izvještavati", rekao je Zovko za Index.  

Sindikat novinara Hrvatske također je izostavljen, a čelnica Sindikata Maja Sever ističe kako se odluke vlade donose bez struke te da su predlagali određene mjere za zaštitu novinara na terenu. 

Sever: Mjere i odluke bez struke

"Uloga novinarki i novinara iznimno je važna u ovakvima situacijama. Točne, provjerene informacije danas mogu spasiti život. I u ovoj krizi novinarke i novinari svakodnevno se na terenu također izlažu opasnosti kako bi građani saznali točne informacije. I kao sindikat smo predložili mjere kako bi se u nadolazećoj krizi zaštitili i novinari i mediji. Svaki dan pozivamo na solidarnost i odgovornost u krizi, mislim da je fer pokazati solidarnost prema nama kada se donose neke mjere i odluke. Za početak možda tako da se predstavnici svih medija i organizacija uključe u razgovore, što se očito nije dogodilo. Već iz dva medija sam obaviještena da je najavljeno rezanje plaća. Svi smo svjesni da ćemo morati podnijeti teret krize, ali hajdemo transparentno i solidarno pomagati i uključiti sve koji će biti pogođeni", kaže na kraju šefica SNH-a Maja Sever.

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara