SAMO tri mjeseca uoči lokalnih izbora umirovljeničke stranke i udruge od vlade traže da umirovljenicima dodijeli covid-dodatak, jednokratno povećanje mirovina u rasponu od 50 do 150 eura, ovisno o visini primanja.

Zahtjev je, pokazuju računice, težak oko 1.1 milijardu kuna. Prema prijedlogu Hrvatske stranke umirovljenika (HSU), kojem su se priklonile i ostale umirovljeničke stranke i udruge, umirovljenici čija mirovina iznosi do 2710 kuna, a to je najveći dio njih, dobili bi jednokratni dodatak od 150 eura, oni s mirovinom iznad 2710 kuna pa do 5000 kuna dobili bi dodatak od 100 eura, a samci čija se mirovina kreće u rasponu preko 5000 kuna pa do 7000 kuna dobili bi covid-dodatak od 50 eura. 

Veselko Gabričević: Umirovljenici u koronakrizi imaju velike izdatke

Prijedlog je, objašnjava predsjednik HSU-a Veselko Gabričević, na tragu prakse drugih europskih zemalja. Od država u okruženju, napominje naš sugovornik, standard umirovljenika odlučile su financijski pomoći Slovenija, Srbija, Crna Gora, Kosovo i Mađarska, a slične su odluke donijele i druge europske zemlje, poput Njemačke. 

"Umirovljenici su u krizi izazvanoj pandemijom koronavirusa loše prošli jer imaju povećane troškove na ionako mala primanja. Moraju više novca izdvajati za kupnju voća, povrća, vitamina i vitaminskih dodataka kako bi ojačali imunitet, a iz svojih malih mirovina moraju kupovati još i maske i dezinficijense. Stoga im treba financijski pomoći, kao što su to napravile i druge zemlje, i tako održati potražnju, što je važno za ekonomiju", poručuje za Index Gabričević.

Druge zemlje u okruženju su pomogle umirovljenicima u koronakrizi

Ističe da je Slovenija umirovljenicima dala covid-dodatak od 50 do 300 eura, ovisno o visini mirovine. No, podsjeća i da je životni standard u Sloveniji viši nego u Hrvatskoj te da je prosječna mirovina u toj zemlji oko 780 eura (oko 5870 kuna). To je više nego dvostruko u odnosu na Hrvatsku, u kojoj je prosječna mirovina za prosinac prošle godine, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), iznosila nešto manje od 2567 kuna.   

Sličnim su mjerama održavanja životnog standarda umirovljeničke populacije u koronakrizi pribjegle i ostale zemlje. Primjerice, dodaje Gabričević, Srbija je u koronakrizi financijski pomogla svim punoljetnim građanima, dodijelivši im po 100 eura pomoći, a umirovljenici su dobili dodatnih 30 eura, neovisno o visini mirovine. Mađarska je, nastavlja, povećala mirovine, a od 2024. godine planira uvesti i 13. mirovinu. 

"Hrvatska je među rijetkim zemljama koje u koronakrizi nisu vodile posebnog računa o umirovljenicima", napominje Gabričević. 

Tajming podnošenja zahtjeva prilagođen je lokalnim izborima

Naš sugovornik ne isključuje ni mogućnost da umirovljeničke stranke i udruge i kasnije tijekom godine zatraže da se na sličan način ponovno pomogne umirovljeničkoj populaciji. Ipak, dodaje, sada je o tome još rano govoriti jer će sve ovisiti o epidemiološkoj situaciji i njenom utjecaju na ekonomiju.   

Na pitanje je li tajming postavljanja zahtjeva za takvim podebljavanjem mirovina vezan uz predstojeće lokalne izbore, Gabričević kratko odgovara da je on samo motiviran željom da se pomogne jednoj od najugroženijih društvenih skupina u zemlji. Ističe i da su umirovljeničke stranke i udruge i lani predlagale uvođenje covid-dodatka. Vjeruje i da će u razgovorima s vladom uspjeti postići dogovor te se nada da bi umirovljenici covid-dodatak mogli dobiti već u travnju, s mirovinama za ožujak.  

Ipak, u krugovima umirovljeničkih stranaka i udruga neslužbeno se može čuti da razdoblje pred izbore, premda oni bili i "samo" lokalni, smatraju idealnim za ostvarenje svojih zahtjeva. Toga su, čini se, svjesni i u vladi, iz koje stižu poruke da će razmotriti zahtjeve umirovljenika. 

U vladi kažu da su sve opcije otvorene

U Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, doduše, nam nisu htjeli komentirati zahtjeve umirovljenika, no ovdje možemo podsjetiti na izjave koje je tijekom tjedna dao resorni ministar Josip Aladrović. On je mogućnost prihvaćanja umirovljeničkih zahtjeva povezao s predstojećim usklađivanjem mirovina, odnosno njihovom redovitom korekcijom koja se obavlja dva puta godišnje, a temelji se na rastu plaća i cijena u prethodnom razdoblju. 

No kako je koronakriza praktično zaustavila rast plaća i cijena, jasno da će rast mirovina ovoga puta biti vrlo mali, odnosno samo simboličan. Procjene koje se temelje na podacima državne statistike o rastu plaća i inflaciji govore o rastu prosječnih mirovina u ovoj rundi usklađivanja za, kako su izračunali u umirovljeničkim krugovima, samo oko 13 kuna. Na to upozorava i saborski zastupnik HSU-a Silvano Hrelja. 

"Ako dođe do povećanja mirovina, to će biti doista minimalno, možda 10-ak kuna na prosječnu mirovinu. Istodobno, pandemija koronavirusa učinila je život umirovljenika kompliciranijim i skupljim i zato bi covid-dodatak umirovljenicima olakšao život", pojasnio je za Index Hrelja.

"U slučaju da indeksacija mirovina bude niža od one koju smo planirali a, prema svemu sudeći, ona će biti nešto niža, razgovarat ćemo o tom dodatku", poručio je u srijedu Aladrović. 

Čekaju se službeni podaci 

Dodao je kako treba pričekati podatke državne statistike o kretanju plaća i cijena u drugom dijelu prošle godine, ali je ocijenio i da bi uvođenje covid-dodatka predstavljalo velik teret za proračun. Stoga su, zaključio je, trenutno otvorene sve opcije: da dodatka ne bude, ali i da se on isplati, pri čemu tek treba pregovarati o njegovu iznosu i platnim razredima.

Kako god, očito je da će HDZ uoči lokalnih izbora pokušati zadržati umirovljenike kao svoje vjerno biračko tijelo. No u ovom je trenutku još otvoreno pitanje kako će to napraviti, s obzirom na to da Aladrović ostavlja otvorenim sve mogućnosti, a navodi i mogućnost većeg broja isplatnih razreda od onog koje predlažu umirovljeničke udruge.

Danijel Nestić: Covid-dodatak bi bio jak udarac za proračun

I dok vlada i predstavnici umirovljenika pregovaraju o uvođenju covid-dodatka, dio neovisnih ekonomista upozorava da bi takva financijska obveza proračun i porezne obveznike mogla skupo stajati. Hrvatska je, naime, u prošloj godini, prema rebalansu proračuna, imala manjak u državnoj blagajni od oko 24.8 milijardi kuna, a kada se tome pribroje i izvanproračunski fondovi te lokalna samouprava, minus u javnim financijama dosegao je oko 29.5 milijardi kuna, ili osam posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Ove godine planiran je proračunski deficit od oko 10.7 milijardi kuna, odnosno od oko 11.6 milijardi, ili 2.9 posto BDP-a, ako se u računicu uključe i izvanproračunski fondovi i lokalna samouprava. 

Tako velika proračunska rupa krpa se mahom zaduženjima pa je lani došlo do prave eksplozije javnoga duga. Prema podacima Ministarstva financija, javni je dug lani dosegao iznos od oko 322.9 milijarde kuna, što čini 87.3 posto hrvatskoga BDP-a, dok se u ovoj godini planira javni dug u visini od oko 334.2 milijarde kuna, odnosno 85.3 posto BDP-a (jasno, pod pretpostavkom da se ostvare ranije prognoze rasta hrvatskoga gospodarstva u ovoj godini). 

Danijel Nestić iz zagrebačkog Ekonomskog instituta smatra da uvođenje covid-dodatka nije rješenje za podebljavanje neupitno malih mirovinskih primanja u Hrvatskoj. Kaže da u koronakrizi svi građani imaju povećane troškove za kupnju maski i dezinficijensa te da bi, po toj logici, njih sve trebalo obeštetiti. Osim toga, dodaje, uvođenje covid-dodatka značilo bi povećanje ionako velikog proračunskog deficita i javnoga duga. I to u vrijeme kada se Hrvatska počela pripremati za uvođenje eura i kada ovisi kako o ocjenama Bruxellesa tako i o ocjenama svjetskih financijaša. 

"Ovakvi prijedlozi vode u još veći fiskalni deficit i javni dug. Istina je da su prihodi umirovljenika mali, ali barem su stabilni i predvidivi, a to mnogi zaposleni nemaju. Problem malih mirovina, koje u Hrvatskoj doista jesu male, treba rješavati na druge načine, a ne jednokratnim dodatkom koji će samo dodatno opteretiti državni proračun", zaključuje Nestić. 

Primajte na mail pregled najčitanijih vijesti dana, na kraju svakog dana. Pretplatite se na Index Newsletter.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa kako bismo smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost vlastitih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.