Što su uopće razdjelnici?

Što su uopće razdjelnici?
Foto: Jurica Galoic/Pixsell

O RAZDJELNICIMA se priča već godinama.

U Hrvatskoj su već ugrađeni u dvije trećine kućanstava, a daljnja ugradnja zaustavljena je još 2016. godine nakon što su analize i kritike ukazale na upitnu isplativost. Uskoro se u saboru može očekivati rasprava o zakonu kojim se predviđa njihova daljnja ugradnja.

Bude li zakon izglasan, kućanstvima prijete ogromne kazne ako ih ne ugrade.

>> Ugradnja razdjelnika opet će biti obavezna. Ako odbijete, kazne će biti brutalne

Međutim, što su to uopće razdjelnici i čemu oni služe?

Što su razdjelnici?

Službena definicija na stranicama HEP-a kaže da su razdjelnici uređaji za lokalnu raspodjelu isporučene toplinske energije. 

Ugrađuju se na ogrjevna tijela (radijatore) u zgradama u kojima su svi stambeni/poslovni prostori spojeni na jedno zajedničko mjerilo toplinske energije pa se troškovi toplinske energije dijele razmjerno površini prostora, a ne prema stvarnoj individualnoj potrošnji.

Dakle, radi se o uređaju koji se ugradi na radijator u zgradi u kojoj su svi spojeni na jedno mjerilo. Kako kaže HEP, to se radi u onim zgradama u kojima se troškovi ne dijele prema individualnoj potrošnji.

Međutim, razdjelnici ne mjere isporučenu toplinsku energiju. Oni, kako navodi HEP, registriraju impulse prema razlici temperatura između radijatora i okolnog prostora. Tu se još moraju uključiti parametri koje je potrebno upisati prilikom programiranja razdjelnika. HEP dalje objašnjava kako su impulsi bezdimenzionalna veličina. Nemaju jediničnu cijenu i pripadajući iznos energije. 

Mjerenje impulsa

Dakle, razdjelnici ne mjere toplinsku energiju, nego impulse koji nemaju cijenu ni iznos energije. HEP dalje objašnjava zašto nešto ovako apstraktno nema fiksnu vrijednost.

Vrijednost jednog impulsa promjenjiva je iz mjeseca u mjesec. Ona ovisi o ukupnoj količini toplinske energije koja je isporučena cijeloj zgradi i očitana na zajedničkom mjerilu u toplinskoj podstanici te ukupnom broju impulsa očitanih s radijatora u svim stambenim i poslovnim prostorima tog mjeseca. 

U redu, ali čemu onda služi podatak o broju impulsa ako oni nemaju fiksnu vrijednost?

HEP kaže kako služi za raspodjelu energije koja se mjeri prema zajedničkom mjerilu.

Čemu razdjelnici?

Pitanje koje građane najvjerojatnije najviše zanima je ovo: Zašto bismo morali uopće ugraditi razdjelnike?

HEP i na ovo pitanje ima odgovor. Kažu kako su građani dužni ugraditi razdjelnike radi racionalnijeg korištenja energije.

Drugo pitanje koje vjerojatno zanima građana je sljedeće: Može li se ugradnjom razdjelnika utjecati na smanjenje fiksnih troškova za toplinsku energiju?

Ne može. Nakon ugradnje razdjelnika, fiksni dijelovi računa ostaju isti kao i prije ugradnje. HEP tvrdi da se ugradnjom utječe na varijabilni dio računa, odnosno na troškove energije.

Garantiraju li uštedu?

Treće pitanje koje vjerojatno zanima građane je sljedeće: Garantiraju li razdjelnici svakome tko ih ugradi uštedu energije?

Ne. Ugradnja razdjelnika ne jamči uštedu i niže troškove. Dio kupaca dobit će manje, dio jednake, a dio veće račune za toplinsku energiju u odnosu na račune prije ugradnje. 

Navode da se kupci često žale na troškove. HEP ima rješenje i za ovaj problem.

Uređaji za motivaciju

Hrvatska elektroprivreda se žali na građane koji "često očekuju da će samom ugradnjom razdjelnika smanjiti svoje mjesečne troškove, bez da su promijenili način na koji raspolažu energijom, poboljšali izolaciju ili stolariju, bez obzira na činjenicu što se njihov prostor možda nalazi na tzv. nepovoljnom mjestu u zgradi (sjeverna strana, zadnji kat itd.)".

HEP ima rješenje i za ovaj problem. 

Prema njima, razdjelnici nisu uređaji čijom ugradnjom se automatski postiže ušteda energije, već oni krajnje kupce motiviraju na racionalno korištenje toplinske energije i postizanje energetskih i financijskih ušteda. 

Dakle, građani su prisiljeni platiti stotine kuna za ugradnju uređaja koji ih treba motivirati da se manje griju. Prisiljeni su platiti stotine tisuća kuna za uređaj zbog kojeg neće uštedjeti, ali će ih motivirati na štednju i usput će morati promijeniti izolaciju, stolariju ili poziciju stana u zgradi.

Što je s računima?

Međutim, to nije sve. Postavlja se pitanje zašto onda neki, kako tvrdi HEP, štede, a drugi dobivaju veće račune.

Jednostavno, na iznose računa utječe kako podešavate termostat, kako prozračujete prostoriju, je li vam stan na sjevernoj strani ili na zadnjem katu, iznad nezagrijanih garaža ili prolaza te o kvaliteti toplinske izolacije i stolarije.

Još jednom, u slučaju da vam je stan orijentiran prema sjeveru, platit ćete razdjelnike koji vam možda neće ničemu poslužiti osim da vas motiviraju.

Ali bez brige. HEP tvrdi kako bi nakon ugradnje razdjelnika i termostatskih ventila, ukupna potrošnja toplinske energije cijele zgrade u prosjeku mogla biti manja od 15 % do 35 %, ovisno o vanjskoj temperaturi zraka. 

Eto, ako i zadovoljite sve uvjete, možda nećete toliko uštedjeti ako vani bude previše hladno.

Što ako niste bili u stanu?

Ako cijeli mjesec niste bili u stanu te je na vašim razdjelnicima zabilježeno nula impulsa, vaš račun neće iznositi nula kuna. Svejedno ćete platiti, a obračunat će vam se fiksni troškovi i manji dio varijabilnih troškova koji se odnose na zajedničku potrošnju. Prevedeno, platit ćete vertikale i radijatore po stubištima.

Kazne ako ih ne ugradite

Nove kazne za one koji ne budu željeli ugraditi razdjelnike još nisu poznate, a prema dosadašnjem zakonu o toplinskoj energiji, one iznose između 10 tisuća i čak 50 tisuća kuna.

Obvezu ugradnje ima oko 150 tisuća kućanstava. Dvije trećine su već ugradile razdjelnike, a ostalo je još nepokrivenih 50-ak tisuća kućanstava.

Napomenimo kako je nakon provedene analize i studije Ekonomskog instituta zaključeno da je ugradnja zapravo velik trošak zbog kojeg se ne može govoriti o uštedi. Procjenjuje se da je prosječno po stanu ugrađeno po četiri razdjelnika, što iznosi preko 400 tisuća uređaja. Ako se računa da je prosječna cijena ugradnje jednog razdjelnika 500 kuna, procjenjuje se da je do sada potrošeno preko 200 milijuna kuna, no neki kritičari ugradnje su spominjali i tri do četiri puta veću cifru.

Podcrtajmo ovo sve 

Morate potrošiti 500 kuna na ugradnju uređaja koji vas motivira na štednju i koji vam ne jamči štednju. Ako vam se stan nalazi na sjevernoj strani i ako vani bude previše hladno, vjerojatno ćete platiti više nego što ste plaćali prije ugradnje. Ako ga ne ugradite, možete dobiti kaznu od nekoliko desetaka tisuća kuna. Ako vas nema u stanu, svejedno ćete platiti.

Ostale upute, pitanja i odgovore o razdjelnicima možete pogledati u nastavku.

HEP o razdjelnicima by Index.hr on Scribd

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara