NA VRHUNCU je trgovinski rat između Sjedinjenih Država i Kine, koji je započeo američki predsjednik Donald Trump uvođenjem carina. Trgovinski rat odrazit će se i na ostatak svijeta, uključujući Europsku uniju i Hrvatsku.

Trump je za sve zemlje osim Kine pauzirao carine te bi se sljedećih 90 dana trebala primjenjivati tek osnovna stopa carine od 10 posto. Uslijed ovog poteza europske burze jutros su zabilježile silovit rast. Nakon što je Kina, kao odgovor na Trumpovu carinu, uvela novu carinu od 84 posto za američke proizvode, povećao joj je carine sa 104 posto na 125 posto.

Trump uz rat s Kinom želi smanjiti deficit

Američki federalni dug i deficit ozbiljni su problemi koji traju desetljećima. U 2025. godini deficit je procijenjen na 1.9 bilijuna dolara. SAD je 2025. probio granicu od 36.1 bilijun dolara ukupnog javnog duga. Radi se o razinama kakve su bile u Drugom svjetskom ratu.

S ovim carinama, poglavito ulaskom u trgovinski rat s Kinom, Trump uz svoju politiku "Make America Wealthy Again" ima jasne ciljeve zaštititi domaću proizvodnju i smanjiti trgovinski deficit. Trgovinski deficit SAD-a u odnosu na Kinu iznosio je približno 295 milijardi dolara u 2024. godini.

Što to znači za EU i Hrvatsku?

Što trgovinski rat Amerike i Kine znači za Europsku uniju i Hrvatsku? S geopolitičkog aspekta, EU razmatra približavanje Kini kako bi nadoknadila gubitak američkog tržišta unatoč tome što s Kinom nema ugodna iskustva oko trgovine. Bruxelles je godinama prozivao Peking zbog pribjegavanja snažnom subvencioniranju svojih divovskih izvoznih industrija poput čelika, aluminija, električnih automobila i baterija.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pozvala je Kinu na pregovore o rješenju problema nastalih carinama koje je najavio američki predsjednik Donald Trump. I povjerenik EU za trgovinu i ekonomsku sigurnost Maroš Šefčovič razgovarao je s ministrom trgovine Kine Wang Wentaom o jačanju ekonomske i trgovinske suradnje.

>> Odgovor Americi na carine: Kina i EU razgovarali o jačanju trgovinske suradnje

Ako se EU približi Kini, moglo bi doći do nove Trumpove reakcije

Ovaj geopolitički segment bitno je pojasniti upravo zbog mogućih ekonomskih reperkusija koje za EU mogu uslijediti. Analitičari smatraju da bi približavanje EU Kini razbjesnilo Trumpa, čija administracija nastoji ograničiti kineski utjecaj na globalnoj sceni, pa bi svaki znak suradnje između EU i Kine mogao biti viđen kao prijetnja američkim interesima.

U tom slučaju EU bi mogle prijetiti i još veće carine. Analitičari smatraju da će Kina zbog visokih carina preusmjeriti svoj izvoz prema Europi. To povećava konkurenciju za europske proizvođače, posebno u sektorima poput elektronike, tekstila i industrijskih proizvoda, gdje Kina ima dominantnu poziciju.

Između 2014. i 2024. uvoz iz Kine u EU povećao se za 101.9%, dok je izvoz EU u Kinu porastao za 47%. Smatra se da će ovaj jaz postati još izraženiji u narednim godinama s obzirom na preusmjeravanje kineskoga izvoza prema Europi zbog trgovinskoga rata s SAD-om, kao i na ograničen pristup europskih tvrtki kineskom tržištu.

Niclas Poitiers, istraživač u think-tanku Bruegel, istaknuo je kao bitan faktor preusmjeravanje kineskog izvoza prema EU.

"Jedan od faktora koji će dovesti do nižih cijena u EU svakako je izvoz iz zemalja poput Kine, koji se sada preusmjerava prema Europi", rekao je za Euronews i naglasio da ovakvi trendovi mogu uzrokovati deflaciju, što dugoročno može imati štetne učinke na ekonomiju zbog odgađanja potrošnje i smanjenja investicija.

Iako su direktne carine pauzirane, carine Kini i dalje utječu na EU i Hrvatsku

Ako se u tom slučaju poremeti europsko tržište, doći će do poremećaja i na hrvatskom tržištu.

Govoreći o carinama SAD-a za EU od 20 posto, koje su trenutačno pauzirane, guverner HNB-a Boris Vujčić izjavio je da one nemaju snažniji izravan učinak na hrvatsko gospodarstvo, no naglasio je da postoji niz neizravnih učinaka o kojima se mora voditi računa. Dodao je da je globalna trgovina povezana.

Unatoč tome što su izravne carine pauzirane, učinci trgovinskog rata SAD-a i Kine i dalje se odražavaju na EU te neizravno na Hrvatsku, čiji proizvođači sudjeluju u globalnim lancima opskrbe.

Predviđa se da bi se farmaceutska industrija ili proizvođači oružja poput HS Produkta mogli suočiti s padom potražnje zbog poremećaja izazvanih trgovinskim ratom. I turizam bi mogao biti pogođen zbog smanjenja potrošnje europskih turista uslijed ekonomske nesigurnosti.

Indirektni učinci trgovinskog rata između SAD-a i Kine na Hrvatsku proizlaze iz njezine ovisnosti o europskom gospodarstvu. Smanjenje potražnje unutar EU stoga bi negativno utjecalo na hrvatski izvoz i industriju. Analitičari smatraju da bi povećana konkurencija kineskih proizvoda vršila pritisak na domaće cijene.

Ekonomistica Ivanov: Imamo novi rizik

Marijana Ivanov, profesorica na Katedri za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, za Index je komentirala koliko bi ovaj trgovinski rat utjecao na Hrvatsku i Europsku uniju.

"Odgovor na ovo pitanje ovisi o tome žele li Trump i SAD samo smanjiti trgovinski deficit s Kinom ili žele potpuno smanjiti ekonomsku i geopolitičku važnost Kine i grupacije BRICS+ na globalnoj sceni, a sve kako bi SAD ostao globalni lider.

Nije isključena mogućnost da će SAD uvoditi sankcije ili više carine onima koji trguju s Kinom, a Europa bez Kine sada ne može. To je novi rizik. Značajan dio intermedijarnih proizvoda i sirovina EU uvozi iz Kine, a onda ih u prerađivačkoj industriji koristi za proizvodnju finalnih proizvoda za europsko tržište, za izvoz u SAD i druge regije", rekla je Ivanov.

"Izolacija Kine drastično smanjuje europsku i svjetsku trgovinu"

Dotaknula se i reperkusija moguće izolacije Kine.

"Nadalje, EU značajno izvozi u Kinu, pa je ovisna i o tom izvozu, kao i o onom u SAD. Izolacija Kine drastično bi smanjila europsku i svjetsku trgovinu, jasno, s indirektnim učincima i na Hrvatsku. Daljnji problem je još veća konkurencija kineske robe na europskom tržištu ako se njima zatvore vrata u SAD-u, što drakonske carine mogu učiniti.

Treća stvar je preseljenje industrija i proizvodnje ponovno u napredne zemlje, što SAD nastoji postići, a nije isključeno da takvu politiku nastavi i Europa jer je rizik izolacije Kine visok. Ne kažem da je to dobro, ali era globalizacije kakva je postojala završena je, a neravnoteža u kojoj se sve proizvodi u Aziji nije dugoročno održiva", objasnila je Ivanov.