ANALIZA Što zapravo žele ti Agrokorovi dobavljači?

ANALIZA Što zapravo žele ti Agrokorovi dobavljači?

Foto: Jurica Galoić/Pixsell

"DOBAVLJAČI traže od banaka da pola-pola snosimo taj budući trošak otpisa, a ne da sve padne na dobavljače", prilično je jasno u srijedu poručila Marica Vidaković, prokuristica Kraša, nakon što je završila sastanak s potpredsjednicom vlade Martinom Dalić.

Kazala je prije toga kako su poslovno sposobni da razumiju što znači regresno pravo i da su svjesni da ga moraju platiti. Mnogi se pitaju zašto su dobavljači pristajali na takve uvjete? Nakaradan Todorićev sistem neplaćanja u novcu iz njihove je perspektive funkcionirao godinama, to je bila cijena police u Konzumu koji drži trećinu tržišta maloprodaje.

Sada, kad im se financijski instrument vratio poput bumeranga, traže od države da prisili banke da i one snose polovicu troška koji će nastati prilikom eventualne nagodbe o otpisu spornih mjenica i ostalih financijskih obaveza. Nema sumnje da će do otpisa doći, ostaje samo vidjeti hoće li Ante Ramljak i Martina Dalić ispuniti obećanje koje je po svemu sudeći jučer dano. Jer da nije, Marica Vidaković bi zvučala drugačije i ne bi se mirnim tonom zaključilo kako dobavljači odustaju od blokade.

Agrokorove mjenice i zadužnice kao sredstvo plaćanja i kreditiranja

Slomom Agrokora isplivali su dokazi o tome koliko je Todorić snažno drmao hrvatskom ekonomijom. Njegove mjenice i zadužnice bile su ključan financijski instrument u Hrvatskoj, sredstvo plaćanja i zalog za kredite. Na to su prešutno pristajali svi: dobavljači da bi što bolje plasirali robu, banke i faktoring kuće da bi zarađivale na kamatama.

Dio mjenica je direktno izdavao Agrokor, pa su ih dobavljači unovčavali u bankama, dok su trasirane mjenice izdavali sami dobavljači i prodavali ih kako bi došli do sredstava dok čekaju plaćanje od Agrokora. Njih je potvrđivao Agrokor kao glavni dužnik, ali nakon što mu je blokiran račun, banke i faktoring kuće kao vlasnici mjenica žele se naplatiti od dobavljača pozivajući se na regresno pravo. A ovi sada traže pomoć države, uvjeravajući kako od sustava Todorićevih dobavljača živi 70.000 ljudi.

Kako se klupko počelo odmotavati, vidljivo je da su i banke sudjelovale u jednom poslovnom modelu koji bi mogao sadržavati elemente ucjene i odavanja bankarske tajne. Zato se uoči sastanka s dobavljačima pojavila informacija da bi i dobavljači mogli tužiti banke.
 
Prema informacijama koje su procurile, banke su za Todorića analizirale bonitete njegovih dobavljača, pa bi ljudi iz Agrokora posjetili one kreditno sposobnije tražeći da umjesto njih dignu kredite. Dobavljač bi im proslijedio kredit, a zauzvrat je dobio mjenice. Unovčio bi ih, regresno se obavezao i, naravno, sačuvao mjesto na Konzumovoj polici.

Jesu li i banke, zajedno s Todorićem, reketarile dobavljače?

Drugi model, koji nam je prepričao jedan od dobavljača, pokazuje kako su bankama i faktoring kućama Agrokorove mjenice bile itekako unosan financijski instrument, jer su i one u određenoj mjeri reketarili dobavljače uz prešutno odobravanje regulatora HNB-a. Naime, dobavljačima je smanjivan kreditni potencijal dok su faktoring kućama istodobno odobravali kredite na osnovu Agrokorovih mjenica koje su kupovali od dobavljača. Na osnovu njihovih potraživanja zarađivali su na kreditima s kamatom od 10 posto, a špekulativni rizik prebacili su na dobavljače.
 
HNB je sigurno morao znati koliko je Agrokorovih mjenica u opticaju i koliko su izloženi dobavljači, banke i faktoring kuće. O Agrokorovom shadow bankingu se godinama u Hrvatskoj šutjelo, pretpostavlja se da oko 40 posto mjenica nije pokriveno stvarnim robama i uslugama. Sve to dobro zna Ante Ramljak, koji bi kao vladin povjerenik trebao oblikovati haircut, odnosno odrediti koga i koliko "ošišati" u nagodbi. I hoće li se usuditi "frizirati" banke. Sudeći prema reakciji RBA-a, koja je hladno odbila ideju o prolongiranju naplate mjenica, izgleda da banke nisu baš raspoložene za šišanje.

Da je u pitanju klasičan stečaj, kakav zadesi obične firme, one bi u nagodbi s obzirom na visinu potraživanja imale glavnu riječ. No kako vlada Agrokor smatra sistemskom kompanijom, zbog čega je napisala i specijalni zakon, pretpostavlja se da će barem u određenoj mjeri slijediti interese dobavljača. Uostalom, za razliku od novog kredita koji bi, ako se končano pojavi, trebao dobiti državno jamstvo, nove isporuke robe nisu zaštićene. Mada o tome javno nije bilo riječi, teško da je u pregovorima s Ramljakom i Dalić zaboravljen i taj argument.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara