SVJETSKA zdravstvena organizacija (WHO) proglasila je jučer zbog koronavirusa globalnu zdravstvenu krizu (Public Health Emergency of International Concern, PHEIC) koju definira kao "izvanredni događaj" koji predstavlja rizik za druge zemlje i zahtijeva koordinirani međunarodni odgovor.

Prema Međunarodnim zdravstvenim ugovorima iz 2005., države imaju zakonsku obvezu da brzo reagiraju na PHEIC. Proglašavanje globalnog izvanrednog stanja, odnosno globalne zdravstvene prijetnje, najčešće znači da će se u sprječavanje širenja virusa uložiti mnogo više novca i resursa, no ponekad se vladama pojedinih zemalja daje preporuka za ograničavanje putovanja i trgovanja s pogođenim zemljama.

Podsjetimo, proglašenje globalne zdravstvene prijetnje vrlo je rijedak slučaj. U proteklom desetljeću WHO je proglasio samo pet svjetskih zdravstvenih kriza, i to u slučaju virusa H1N1 koji je uzrokovao pandemiju gripe 2009., epidemije ebole u zapadnoj Africi 2014., virusa Zike 2016. i izbijanja ebole u Demokratskoj Republici Kongo 2019.

WHO dao preporuke za daljnje obuzdavanje koronavirusa

No što najnovije proglašenje globalne zdravstvene krize znači za Europu ili Hrvatsku? Kao što smo već spomenuli, Odbor za hitne situacije WHO-a pruža savjete iz javnog zdravstva ili predlaže formalne privremene preporuke, što je napravio i u ovome slučaju.

Odbor vjeruje da je i dalje moguće prekinuti širenje ovog novog soja virusa, pod uvjetom da zemlje poduzmu snažne mjere za rano otkrivanje bolesti, izolaciju i liječenje oboljelih.  

"Važno je napomenuti da će se, kako se situacija dalje razvija, mijenjati i strateški ciljevi i mjere za sprječavanje širenja zaraze. Odbor se složio da epidemija sada ispunjava kriterije za proglašavanje globalne zdravstvene krize i predlaže sljedeće privremene preporuke", priopćili su iz WHO-a.

"Ovo treba biti jasno, proglašavanje globalne zdravstvene krize nije istovremeno izglasavanje nepovjerenja Kini", rekao je voditelj WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus.

Smjernice za Kinu

Odbor za hitne situacije preporučio je Kini da:

• Nastavi redovito informirati stanovništvo o razvoju epidemije, mjerama prevencije i zaštite te vrstama reakcija.

• Pojača javnozdravstvene mjere za obuzdavanje epidemije.

• Osigura zaštitu zdravstvenog osoblja.

• Poboljša nadzor i detekciju novih slučajeva zaraze koronavirusom diljem Kine.

Smjernice za druge države

Odbor je preporučio da bi sve zemlje trebale biti spremne za sprečavanje, aktivni nadzor, rano otkrivanje, izolaciju i sprječavanje širenja koronavirusa (2019-nCoVinfection). Također je zamolio da podijele sve dostupne podatke o broju zaraženih ili razvoju bolesti s WHO-om.

Podsjetio je da su zemlje pravno obvezne razmjenjivati ​​informacije s WHO-om.

Svako otkrivanje 2019-nCoV kod životinja (uključujući podatke o vrsti, dijagnostičke testove i relevantne epidemiološke informacije) treba prijaviti Svjetskoj organizaciji za zdravlje životinja (OIE).

Odbor smatra da države izvan Kine trebaju staviti poseban naglasak na smanjenje širenja koronavirusa i sprječavanje sekundarnog prenošenja, ali da za sada, na temelju trenutno dostupnih informacija, ne preporučuje ograničenje putovanja ili trgovine.

Države moraju obavijestiti WHO o svim poduzetim mjerama putovanja, kako to zahtijevaju međunarodni zdravstveni propisi (IHR, eng. International Health Regulations), naglašava Odbor i dodaje kako upozorava protiv djelovanja koje promiče stigmu ili diskriminaciju, u skladu s načelima članka 3. MHR-a.

WHO je također zamolio da se pruži potpora zemljama s niskim i srednjim dohotkom kako bi im se olakšao pristup dijagnostici, potencijalnim cjepivima i terapijama.

Države moraju obavijestiti WHO o razlozima zatvaranja granica

Odbor za hitne situacije podsjetio je kako države moraju obavijestiti WHO o svim poduzetim mjerama ograničavanja putovanja, kako to zahtijeva IHR.

Prema članku 43. IHR-a, države koje provode dodatne zdravstvene mjere koje značajno ometaju međunarodni promet (zabrana ulaska ili odlaska međunarodnih putnika, prtljage, tereta, kontejnera, prijevoza, robe i slično ili njihovo kašnjenje za više od 24 sata) dužne su poslati WHO-u, unutar 48 sati od primjene mjera, obrazloženje i opravdanje za njihovo uvođenje. WHO ima pravo preispitati opravdanost tih mjera i može zatražiti od zemalja da preispitaju svoje odluke. WHO je obvezan dijeliti s drugim državama informacije o poduzetim mjerama i dobivenim obrazloženjima.

Neke zemlje već ograničavaju prometne veze s Kinom

Mada WHO za sada ne preporučuje ograničenje putovanja ili trgovine, mnoge zemlje ili kompanije već su ograničile prometne (a time i trgovinske) veze s Kinom.

Tako se Air France pridružio drugim velikim zrakoplovnim kompanijama i zabranio letove u Kinu nakon što su sindikati kabinskog osoblja zrakoplova tražili privremeno zaustavljanje letova Air Francea za Peking i Šangaj.

"Glavni prioritet Air Francea su zdravlje i sigurnost korisnika i zaposlenika", priopćio je Air France, dodajući da su letovi u Kinu suspendirani do 9. veljače "nakon pomnog razmatranja razvoja situacije".

British Airways i Lufthansa su prije Air Francea privremeno ukinuli letove u Kinu, kao i španjolska Iberia, skandinavski SAS, nizozemski KLM, indonezijski Lion Air i brojne druge zrakoplovne tvrtke.

Izraelsko ministarstvo zdravstva u četvrtak je objavilo da neće dozvoliti slijetanje u izraelske zračne luke zrakoplovima koji lete iz Kine, dok je izraelska zrakoplovna tvrtka El Al suspendirala letove u Peking do 25. ožujka.

Ruska državna željeznica je pak u četvrtak povukla odluku o obustavi prijevoza u Kinu nakon što je interveniralo ministarstvo prometa.

"Zračni promet između Italije i Kine će se obustaviti", rekao je talijanski premijer Giuseppe Conti, poduzimajući drastičnije mjere od većine drugih zemalja, nakon što je Italija potvrdila prve slučajeve virusa kod dvoje kineskih turista.

Koronavirusom zaraženo gotovo 10 tisuća ljudi, preko 200 osoba umrlo

Kina je o prvim slučajevima zaraze koronavirusom izvijestila WHO krajem prosinca.

Ukupno je potvrđeno da je preko 9700 osoba na svijetu zaraženo koronavirusom koji izaziva simptome poput prehlade, a njime je već zaraženo više ljudi nego SARS-om za vrijeme epidemije 2002. i 2003. Od koronavirusa do sada je umrlo 213 osoba.