GLAVNI tajnik NATO-a Jens Stoltenberg je sinoć došao u Sarajevo, a za danas je zakazao više sastanaka. Stoltenberg je doputovao u službeni posjet BiH kojoj lider bosanskih Srba Milorad Dodik učestalo prijeti raspadom ujedno jačajući veze s Moskvom što je potaknulo brojne osude i pojačalo verbalne sukobe među ključnim domaćim političarima.

Među zakazanim sastancima je i onaj s Borjanom Krišto, predsjedavajućom Vijeća ministara BiH. Također, šef NATO-a sastao se i s članovima Vijeća ministara.

Krišto je prvo primila Stoltenberga u zgradi institucija BiH, nakon čega im se pridružila i delegacija Vijeća ministara među kojima su ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, njegov zamjenik Josip Brkić i ministar obrane Zukan Helez, piše Klix.

Glavna tema sastanka bila je sigurnosna situacija u BiH. 

Stoltenbergov posjet Zapadnom Balkanu

Nakon sastanka održala se presica. Stoltenberg je sinoć stigao u Sarajevo u okviru posjeta Zapadnom Balkanu, a u Sarajevu je održao radnu večeru s članovima Predsjedništva BiH, nakon čega nije bilo nikakvih izjava za medije.

Poslije sastanka s Krišto i delegacijom iz Vijeća ministara BiH, Stoltenberg će se sastati s visokim predstavnikom za BiH Christianom Schmidtom. Poslije toga će posjetiti bazu NATO-a u Butmiru.

Ovo je drugi put da je šef NATO-a u BiH, a prvi put je bio 2017, piše Avaz.

Stoltenberg:Secesionizam i Rusija prijete stabilnosti BiH

Stoltenberg je novinarima kazao da NATO čvrsto podupire teritorijalni integritet BiH i zabrinut je secesionističkom i retorikom podjele kao i vanjskim utjecajima, posebice Rusije. "To prijeti potkopati stabilnost i oslabiti reforme", kazao je Stoltenberg.

Podsjetio je da NATO već godinama djeluje u BiH jer tu zemlju i regiju smatra iznimno važnima, a suradnju želi produbiti kroz politički dijalog i praktičnu suradnju, uključujući tu potporu vojnoj misiji "Althea" koju predvodi Europska unija.

Iskazao je potporu nastojanjima da se poboljšaju obrambeni kapaciteti BiH kao i euroatlantskom putu zemlje dodajući da su konačne odluke i odgovornost za to na političarima u BiH

"Svaka zemlja ima pravo izabrati svoje sigurnosne aranžmane bez miješanja sa strane", kazao je Stoltenberg svjestan dubokih podjela u BiH oko mogućeg članstva u Alijansi čemu se odlučno protive u Republici Srpskoj.

Krišto: Aktivno ćemo raditi na postizanju konsenzusa

Krišto je kazala da je suradnja s NATO-om prilika za jačanje sigurnosti i obrambenih kapaciteta kako bi se efikasno odgovorilo na postojeće prijetnje. Stoltenbergu je zahvalila na paketu pomoći NATO-a vrijednog oko 50 milijuna eura kroz devet različitih projekata.

Krišto je dodala da su u BiH svjesni reformi koje se moraju provesti da bi država postala članicom NATO-a no istaknula je da je za to potreban politički konsenzus unutar zemlje i kroz dijalog i uzajamno uvažavanje doći do takve odluke.

"Aktivno ćemo raditi na postizanju konsenzusa", kazala je Krišto.

Suprotstavljena stajališta predsjedništva BiH

BiH od 2019. godine ima odobren Akcijski plan za članstvo (MAP) koji podrazumijeva donošenje godišnjih planova reformi no on za 2023. godinu još nije donesen upravo zbog unutarnjih političkih podjela. 

Članovi Predsjedništva BiH s kojima je Stoltenberg razgovarao u nedjelju nakon toga samo su potvrdili poznata suprotstavljena stajališta. Dok je članica državnog vrha Željka Cvijanović kazala da je Stoltenbergu prenijela da se Republika Srpska nastavlja protiviti članstvu u NATO-u, bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović izjavio je da je jasno da je pridruživanje Alijansi obveza koja proistječe iz Zakona o obrani BiH pa to uz pridruživanje Europskoj uniji ostaje prioritetnom zadaćom.

Njih su dvoje na potpuno različite načine ocijenili i sigurnosno stanje u BiH. Dok je Cvijanović kazala da u BiH nema nikakvih sigurnosnih prijetnji, Bećirović je ustvrdio da vlasti RS ugrožavaju ustavni poredak BiH što se mora zaustaviti.

Stoltenberg posjet BiH završava susretima s predstavnicima međunarodne zajednice u BiH,  a nakon toga putuje na Kosovo.