ŽENKE sedmoprugih usminjača, koje se od drugih morskih kornjača razlikuju tankim kožnatim oklopom i perajama bez pandži, među najhrabrijim su stvorenjima na svijetu. One putuju i do 15.000 kilometara nakon stvaranja gnijezda kako bi u dalekim morima pronašle hranu. Poznato je da kreću iz tropske jugoistočne Azije i dolaze do hladnih voda Aljaske, gdje meduza ima u izobilju.

Međutim, putovati tako daleko znači susresti se s prijetnjama koje mogu biti kobne: ribarske mreže namijenjene drugim vrstama, lovokradice, zagađenje i vode zagrijane klimatskom krizom. Zbog toga kornjače moraju putovati još dalje kako bi pronašle svoj plijen, piše CNN.

Ove su kornjače samo jedna od stotina migratornih vrsta - onih koje svake godine kreću na izvanredna putovanja kopnom, rijekama i oceanima - koje su suočene s izumiranjem zbog utjecaja ljudi, navodi se u izvješću UN-ove agencije.

Od 1189 stvorenja navedenih u Konvenciji o očuvanju migratornih vrsta divljih životinja ili CMS-u, više od 20 posto je ugroženo. Među ostalima, radi se o vrstama iz svih životinjskih skupina - kitova, morskih pasa, slonova, divljih mačaka, grabljivica, ptica i kukaca. Oko 44 posto navedenih vrsta prolazi kroz opadanje populacije, navodi se u izvješću. Najalarmantnije je stanje migratornih riba - gotovo svakoj (97 posto) od navedenih vrsta riba prijeti izumiranje.

Najveće prijetnje

Izvješće donosi prvu procjenu statusa migratornih vrsta i načina na koji pokušavaju preživjeti u svijetu što su ga dramatično promijenili ljudi. Utvrđeno je da su dvije najveće prijetnje prekomjerno iskorištavanje i gubitak staništa zbog ljudskih aktivnosti, poput krčenja zemljišta za poljoprivredu, ceste i infrastrukturu. Te aktivnosti također fragmentiraju puteve migratornih vrsta, ponekad im onemogućavajući da završe svoja putovanja.

Otprilike 58 posto nadziranih lokacija koje su prepoznate kao važne za migratorne vrste suočavaju se s neodrživim razinama pritiska ljudi. Klimatske promjene i zagađenje također su velike prijetnje. Više temperature ne samo da tjeraju neke vrste da putuju dalje, već također mogu nagnati životinje da se sele u različito doba godine. To može značiti propuštanje plijena ili partnera za razmnožavanje.

Posebno upečatljiv primjer je narval. Ova morska stvorenja mitskog izgleda, poznata po svojim spiralnim kljovama, provode ljeta u obalnim područjima, uglavnom bez leda, prije nego što migriraju na jug u dublje arktičke vode. Međutim, kako se oceani zagrijavaju, a godišnje širenje morskog leda događa sve kasnije, znanstvenici su otkrili da neki narvali odgađaju svoje putovanje, riskirajući da ostanu zarobljeni u morskom ledu bez otvora za disanje ako se more zamrzne u jesen.

Oko zgrade od 1978. godine pronađeno više od 40.000 mrtvih ptica

Globalno zatopljenje također može uzrokovati uništavanje staništa, poput koraljnih grebena za morska stvorenja. Svjetlosno onečišćenje također čini migraciju opasnijom za neke vrste, posebice ptice. Oko McCormick Place Lakeside Centra, zgrade u Chicagu na obali jezera Michigan, od 1978. godine pronađeno je više od 40.000 mrtvih ptica, koje su se sudarile s njom nakon što ih je privuklo svjetlo s prozora, navodi se u izvješću.

Neka masovna nasukavanja kitova povezana su sa zvučnim onečišćenjem, dok je onečišćenje plastikom povezano sa smrtnošću albatrosa, velikih morskih ptica selica. Izvješće baca svjetlo na to kako bića koja provode ova često spektakularna putovanja također igraju ključnu ulogu u održavanju delikatne ekološke ravnoteže Zemlje.

"Ove su životinje, prije svega, dio ekosustava u kojem se nalaz. Imamo mnogo dokaza koji pokazuju da će njihov nestanak utjecati na ekosustave u kojima se nalaze, ali ne na pozitivan način", rekla je izvršna tajnica CMS-a Amy Fraenkel za CNN.

Uzmimo, na primjer, šišmiše. Možda nije jednostavno razmišljati o njima kao o bićima koja svijet čine ljepšim mjestom, ali oni koji migriraju imaju ključnu ulogu kao oprašivači za brojna voća i cvijeća - oprašuju više od 500 vrsta cvjetnica.

Šišmiši raspršuju sjemenke koje pomažu u održavanju zdravih šuma i reguliraju širenje insekata konzumirajući ih u velikim količinama.
Međutim, šišmiši su ugroženi krčenjem šuma, kojima se uništava njihovo stanište, kao i lovom - njihovo se meso u nekim zemljama smatra delikatesom. Zagađenje bukom također ometa šišmiše koji traže hranu, što ih čini manje učinkovitim lovcima.

Ima i dobrih vijesti

Ima dobrih vijesti u izvješću. Postoji 14 vrsta kod kojih su zabilježeni pozitivni trendovi, uključujući plave i grbave kitove. Ali sve u svemu, slika je alarmantna.

"Današnje izvješće jasno nam pokazuje da neodržive ljudske aktivnosti ugrožavaju budućnost migratornih vrsta, bića koja ne samo da djeluju kao pokazatelji promjena u okolišu, već igraju ključnu ulogu u održavanju funkcije i otpornosti složenih ekosustava našeg planeta", rekla je Inger Andersen, izvršna direktorica Programa Ujedinjenih naroda za okoliš.

Izvješće je objavljeno na velikoj konferenciji UN-a o očuvanju divljih životinja u Samarkandu u Uzbekistanu. Smanjenje prijetnji migratornim vrstama zahtijevat će globalne napore, kažu stručnjaci, budući da mnoge životinje koje redovito putuju prelaze međunarodne granice, bilo na kopnu, u moru ili na nebu.

"Migracijske vrste imaju posebnu ulogu u prirodi jer ne priznaju političke granice", rekao je Anurag Agrawal, profesor studija okoliša na Sveučilištu Cornell: "Umjesto toga, svojim kretanjem spajaju velika područja planeta. Njihovo očuvanje stoga zahtijeva međunarodnu suradnju".