Foto: Privatna arhiva

"NISAM prešao hrvatsku granicu godinama. Nakon svega što smo prošli, nemam informaciju vodi li se protiv mene u Srbiji kazneni postupak, ako da, u kojoj je fazi, i zapravo, sve ove godine mi koji smo bili u logoru i u tim okolnostima potpisivali iskaze uopće nemamo službeni podatak ni savjet što nam je činiti. Pa onda naprosto ne idemo nikud", govori za Index jedan od vukovarskih branitelja koji je nakon pada grada završio u logoru, gdje je bio podvrgnut životinjskom iživljavanju i mučenju te bio prisiljen davati iskaze i svjedočiti kako je kome već trebalo.

>> UŽIVO IZ VUKOVARA Mnoštvo ljudi u Koloni sjećanja, Kolinda: Hrvatska i Srbija nisu prijatelji
 
"Ljudi su stvarno pričali svašta, samo da torture prestanu. Grozno vam je kad razmišljate koga prozvati, vrtite u glavi imena suboraca za koje znate da su poginuli, i pogotovo one za kojima nije ostao nitko pa nitko ne može postati žrtva osvete. Ponavljate što se od vas želi čuti i samo molite Boga da sve to prestane...", prisjeća se jedan od bivših logoraša.

"Ljudi ne mogu ni zamisliti što smo prolazili"
 
Njegove navode potvrđuje i Zdravko Komšić, branitelj s Mitnice koji je nakon pada Vukovara odveden u logor u Srbiji u kojem je proveo skoro godinu dana. I on sam godinama nije prelazio hrvatsku granicu. "Ljudi si danas ne mogu ni zamisliti što smo mi prolazili. I bolje da ne mogu. Svakodnevne torture, premlaćivanja, znate već, pisalo se... U tim uvjetima neprestano su od nas tražili da svjedočimo, kako je stradao ovaj, tko je ubio onoga. Nije normalno, a ni pravno ikako osnovano, da tako prikupljeni iskazi budu temelj ičijeg kaznenog progona", kaže Komšić koji je danas predsjednik vukovarskog ogranka Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora i koji ovu temu svrstava u red prioritetnih koje je 'politika' odavno trebala riješiti, ako i najmanje poštuje žrtvu tih ljudi koji su, najblaže rečeno, preživjeli pakao. Jer oni sami jednostavno – ne mogu.
 
Pravni temelj za ovakve postupke Srbija ima u svojem zakonu o univerzalnoj jurisdikciji, oko kojeg su se dosad u javnosti već lomila koplja. Malo je hrvatska vlada Srbiji prijetila blokadom pregovora s EU-om ako od tog zakona ne odstupe, malo su se oni inatili i najavljivali da će ga nastaviti primjenjivati, bez obzira na posljedice, međutim, kad se prašina slegla, situacija je ostala nepromijenjena. Štoviše, voditelj Tužiteljstva za ratne zločine u Srbiji nedavno je potvrdio kako Srbija ne razmišlja o ukidanju spornog zakona i kako postoji čitav niz predmeta u kojima su osumnjičenici hrvatski branitelji. Tom se prilikom i javno začudio što Hrvatska sad odjednom Srbiji prijeti blokadom pregovora s EU-om zbog zakona na koji nije imala nikakav prigovor od 2003. do 2011. 
 
"Ovaj zakon u dubokoj je suglasnosti sa svim pravilima međunarodnog prava", zaključio je voditelj Tužiteljstva.

Kovačević: Takav zakon je neodrživ
 
No, s time se nikako ne slaže Pero Kovačević, jedan od najupućenijih domaćih pravnika kad su rat i poraće u pitanju. Kao doministru u prvom Ministarstvu branitelja, a kasnije i kao članu braniteljskog tima koji je izborio oslobađajuću presudu generalima u Haagu, tema spornog srpskog zakona i više mu je nego poznata. Štoviše, i sam je bio u timu koji je, zajedno s predstavnicima društva logoraša, u Beogradu pokušao utjecati na način na koji se on primjenjuje. Kovačević je za Index komentirao kako je postojeći zakon neodrživ i da će Hrvatska i Srbija po tom pitanju jednostavno morati postići kompromis. "Najgore od svega je što, pravno gledano, to uopće i nije zahtijevan posao...", kaže Kovačević.
 
Također, jedna od najpoznatijih srpskih aktivistica za ljudska prava i predsjednica beogradskog Fonda za humanitarno pravo, Nataša Kandić, ovaj zakon smatra štetnim za regionalnu suradnju. Njezin stav je kako svaka zemlja treba suditi svojim državljanima i kako je to jedini ispravni put za razvoj vladavine prava. "Srbija treba ispraviti taj zakon, ne treba dozvoliti da stalno izgleda kao država koja želi preuzeti sve u bivšoj Jugoslaviji jer te zemlje više nema."
 
Nitko od bivših logoraša od Hrvatske nije dobio ni savjet ni pravnu pomoć

U međuvremenu, ni jedan od bivših logoraša od države za koju se borio nije dobio informaciju protiv koga se točno vodi postupak, nije dobio savjet, pravnu pomoć. Neslužbeni je podatak kako je riječ o više od tri stotine hrvatskih ratnih veterana.
 
I svi naši sugovornici se slažu – ova priča realno oslikava koliko su sve hrvatske vlade dosad uistinu brinule za Vukovar i ljude koji su ga branili. Jer, za podijeliti mirovine i jednom godišnje položiti vijence zaista nije nužna ikakva senzacionalna politička mudrost i volja.

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz Vukovar, instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: Vukovar.

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku,  dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.