STOTINE tisuća Argentinaca izašlo je jučer na ulice Buenos Airesa u protuvladinom provjedu protiv smanjenja proračuna javnih sveučilišta, što je najveći prosvjed dosad protiv bolnih mjera štednje predsjednika Javiera Mileija. Prosvjedi su najnoviji primjer rastućih napetosti oko rezova državne potrošnje koji pomažu poništiti duboki fiskalni deficit, ali uzrokuju poteškoće u realnom gospodarstvu.

Na marševima koje su poduprli sindikati u glavnom gradu i izvan njega nošeni su transparenti s natpisima "Obranite javna sveučilišta", "Studiranje je pravo" i "Gore s proračunom, dolje s Mileinim planom". "Ovdje sam kako bih branio javna sveučilišta", rekao je Pedro Palm, 82-godišnji arhitekt koji je diplomirao na prestižnom Sveučilištu u Buenos Airesu (UBA), koje je nedavno upozorilo da će možda morati zatvoriti svoja vrata nakon što mu je srezan proračun.

"Nemamo želju zatvoriti sveučilišta"

Milei, koji se nosi s naslijeđenom gospodarskom krizom nakon godina državnog prekomjernog trošenja, primjenjuje proračunske rezove "motornom pilom" koji su pomogli državi da ostvari tromjesečni fiskalni suficit na početku godine. No rezovi su jako pritisnuli javni sektor. Argentinska javna sveučilišta poput UBA, koja nude besplatno dodiplomsko obrazovanje, uvelike se oslanjaju na državna sredstva.

"Obrazovanje je jedan od temeljnih stupova naše ideologije. Nemamo želju zatvoriti sveučilišta", rekao je glasnogovornik predsjednika Manuel Adorni, braneći stajalište vlade i pozivajući na miran prosvjed.

Ivan Massari, učitelj biologije i genetike, rekao je da se besplatno obrazovanje mora braniti jer je to najbolji način da se društvo izjednači i otvori pristup i mogućnosti za sve. "Javno obrazovanje je alat za društvenu transformaciju", rekao je. "To je prilika za osobu da se može razvijati, da može doprinijeti društvu i da može graditi svoju budućnost."