ZBOG dva blagdana u lipnju, zbog kojih su vrata svojih trgovina morali držati zatvorena, trgovci će izgubiti oko 25 milijuna eura, ili oko 190 milijuna kuna prihoda, dok će državna blagajna od PDV-a ubrati oko pet milijuna eura, ili gotovo 40 milijuna kuna, manje. Prve su to grube procjene hrvatskih trgovaca nakon što su na Tijelovo, zbog odluka Stožera civilne zaštite, morali zatvoriti vrata svojih dućana.

"Na Tijelovo nismo smjeli raditi jer je tako odlučio Stožer civilne zaštite. To nam, međutim, stvara velik problem, posebno ako se uzme u obzir da nas u lipnju čeka još jedan blagdan, Dan antifašističke borbe. Samo Westgate je na Tijelovo ostao bez više od milijun eura prihoda, a državni je proračun zakinut za barem 200.000 eura", upozorava za Index Denis Čupić, šef Westgatea i predsjednik HUP-ove Koordinacije neprehrambene trgovine i trgovačkih centara.

Neradni blagdani znače i milijunske gubitke za šoping-centre

Slična upozorenja šalje i Slobodan Školnik, predsjednik uprave Emmezete.

"Neradni blagdani za nas znače milijunske gubitke, a to je onda i gubitak za državni proračun, i to još u uvjetima kada trgovina već itekako osjeća posljedice krize", poručuje Školnik za Index. 

Odlukom Stožera civilne zaštite krajem svibnja ukinuta je zabrana rada trgovina nedjeljom. Ostala je, međutim, zabrana rada trgovačkih centara blagdanima i neradnim danima. Trgovci sada upozoravaju da im takva odluka predstavlja velik problem u poslovanju, budući da su upravo blagdani i neradni dani udarni što se tiče prodaje. Tim više što su krenula sezonska sniženja, kada je interes kupaca uobičajeno veći nego inače.

"Upozoravali smo Stožer da treba ukinuti zabranu rada nedjeljom i blagdanima. Onda su ukinuli zabranu rada nedjeljom jer su valjda zaključili da se koronavirus nedjeljom ne širi jače. Sad izgleda još istražuju širi li se virus brže blagdanima", ironično nam je prokomentirao Čupić.

Slaba komunikacija sa Stožerom

Upozorava kako je komunikacija sa Stožerom vrlo slaba jer ih, unatoč njihovim zahtjevima, nikada nije pozvao na razgovor. Dodaje i kako trgovci vode računa o epidemiološkoj situaciji i mjerama zaštite od koronavirusa. 

I Školnik ističe da trgovci itekako prate epidemiološku situaciju u zemlji i prilagođavaju joj se. No, dodaje, sadašnja epidemiološka situacija ne opravdava zabranu rada trgovina blagdanima. 

"Sada nije vrijeme da se regulacijom sputava ekonomska aktivnost. Naravno, ako epidemiološka situacija tako nešto dopušta, a kako vidimo, sada to dopušta", napominje Školnik. 

Ni u nastavku godine ne treba očekivati velik oporavak prometa u trgovinama

Posljedica svega, ističu trgovci, moglo bi biti rezanje plaća zaposlenih u trgovinama, a u nekim slučajevima i zatvaranje dijela trgovina. Računica je tu jasna: manje radnih dana znači i manje prihode, i to u uvjetima kada su trgovcima zbog zabrane rada tijekom zaključavanja već opako pali prihodi. Na neki veliki oporavak ne treba računati ni u nastavku godine, budući da ovogodišnja turistička sezona, već sada je jasno, neće biti ni sjena onih ranijih, a nova recesija već je pokucala i na vrata hrvatskoga gospodarstva. 

"Veliki trgovački centri već su optimizirali svoje poslovanje i neće moći podnijeti pad prometa bez nove prilagodbe. To u praksi znači da razmjerno brzo mogu rezati jedino troškove marketinga i troškove radne snage. Manje trgovine imaju još manje izbora jer nemaju novca na zalihama pa im neće ni preostati drugo nego da štede na radnoj snazi. Ne radi se tu ni o kakvoj zloći poduzetnika, to su osnove poslovanja", ističe Školnik.

"Bojim se da ćemo u sektoru trgovine neminovno doći u situaciju da se plaće moraju smanjivati. Plaće ovise o prometu. Polako ulazimo u recesiju, a potrošnja je u grču. U takvoj situaciji nije dobro zabranjivati rad", poručuje Čupić dodajući kako se to ponajprije odnosi na trgovinu neprehrambenim proizvodima, u kojoj su plaće na razini državnog prosjeka ili više. S druge strane, u trgovini prehrambenim proizvodima plaće su ionako male pa se tu neki rezovi teško više mogu provoditi. 

Trgovci u strahu čekaju jesen

Čupić kaže da trgovci sa strahom čekaju jesen. Nova recesija se, naime, nadovezala na niz problema na koje upozoravaju već godinama, poput nefleksibilnog radnog zakonodavstva i velikog broja parafiskalnih nameta koji im koče poslovanje. 

Voda je došla do grla

"Računice pokazuju da na razne naknade plaćamo otprilike dva eura po kvadratu mjesečno", ističe Čupić, upozoravajući na visoke naknade u cijeni struje koje moraju plaćati za obnovljive izvore energije, kao i na komunalnu i vodnu naknade te ostale namete. 

"Mi u Hrvatskoj još uvijek nemamo post-covid mjere za trgovinu, dok ih Austrija, primjerice, ima. Austrija je uvela mjeru kojom trgovinama i trgovačkim centrima do kraja ove godine financira 75 posto dokazivih fiksnih troškova poslovanja trgovačkih centara", naglašava Čupić. 

Trgovcima je, očito, voda došla do grla: upozoravaju da mjere kojima im se brani rad na određene dane Hrvatsku još dublje guraju u recesiju, a njima stvaraju gubitke. Zato od vlasti traže da im omoguće i rad blagdanima, kao što su im na kraju dopustili da vrata trgovina ponovno otvore i nedjeljom. 

"Naš prijedlog je sloboda tržišta, odnosno manje regulative i zabrana. Onaj kome se ne isplati raditi blagdanima, taj ne mora raditi", zaključuje Školnik te dodaje da se ista mogućnost izbora mora dati i onima kojima je rad blagdanima isplativ.

Sindikalci za zabranu rada blagdanima

Međutim, u sindikatima poručuju da su protiv ponovnog otvaranja trgovina blagdanima. Pritom se pozivaju i na same pojedine trgovce koji su im, kako kažu, sami rekli da se promet koji se ostvari blagdanom prelijeva na druge dane u tjednu. 

"Zalažemo se za to da blagdani budu neradni. Zakon o blagdanima jasno kaže da su blagdani u Hrvatskoj neradni. Međutim, zakon je dosad uglavnom bio mrtvo slovo na papiru", poručuje za Index Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske. 

I poslodavci i sindikalci, čini se, slažu se samo u jednom - da rad blagdanima konačno treba regulirati. Međutim, tu se otvara ona ista linija fronte koja ih dijeli i kada je riječ o reguliranju rada nedjeljom: dok je većina poslodavaca za to da im se dopusti rad i nedjeljom i blagdanima, sindikalci su protiv toga.

Konačnu riječ morat će dati politika, vodeći računa o specifičnostima Hrvatske i njenoj orijentaciji na turizam, ali i na novu krizu u koju nas je bacila epidemija koronavirusa. To je posao koji čeka novu vladu. Već sada se može reći - zahtjevan, jer će nova garnitura u Banskim dvorima u potrazi za kompromisnim rješenjem morati hodati po žici. 

Što vi mislite? Recite nam u anketi!

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa kako bismo smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost vlastitih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.