SINDIKATI su danas na konferenciji za novinare najavili da ne samo da od štrajka neće odustati sve do ostvarenja njihovih zahtjeva za povećanjem koeficijenata za plaće za 6,11% nego i da više neće štrajkati ciklički nego frontalno. Svaki dan, u svim školama, u cijeloj Hrvatskoj.

Ciklički štrajk bio je donekle podnošljiv za učenike i roditelje, ali frontalni bi mogao stvoriti goleme probleme

Cikličkim štrajkom naizmjenično po raznim županijama pritisak sindikata na vlasti mogao je trajati a da gubici u nastavi ne budu preveliki.

No odlukom o frontalnom štrajku sindikati su ozbiljno zaoštrili sukob i ušli u otvoreni rat s vladom i premijerom Plenkovićem, koji se postavio isto toliko tvrdoglavo koliko i oni. Ponudio je horizontalni rast osnovice za 6,12% i razmatranje koeficijenata u javnim službama tijekom 2020., ali ne i trenutni, selektivni rast koeficijenata samo za nastavnike. Ukratko, odbio je ispuniti zahtjeve sindikata i sada imamo pat-poziciju iz koje se ne nazire baš nikakav izlaz.

Podsjetimo, nastavnici smatraju da su zakinuti jer u javnom i državnom sektoru mnogi s istom stručnom spremom imaju više koeficijente od njih.

>> Uhljebi koji ne moraju raditi baš ništa su plaćeni puno bolje od učitelja

Ministrica Divjak se isključila iz spora

Resorna ministrica Blaženka Divjak danas se na konferenciji za novinare isključila iz spora, suprotno očekivanju da bi mogla podnijeti ostavku.

"Sustav je u blokadi. To je igra moći između sindikata i premijera. Ja tu ne želim sudjelovati", rekla je.

"Želim biti potpuno iskrena i jasna, na kocki je budućnost učenika", dodala je.

Produljenje školske godine i odgoda mature su sve izgledniji

U takvoj situaciji nepopustljivosti ne vidi se kraja štrajku. Najveći problem je u tome što su učenici do sada u 27 dana štrajka već izgubili po tjedan dana škole, a od sada će svakodnevno gubiti još po jedan dan. Tako postaje sve izglednije da bi moglo doći do skraćivanja godišnjih odmora, što je trebalo biti posljednje rješenje, a moglo bi doći i do odgode državne mature.

Vrlo je neizvjesno kako će se roditelji i učenici postaviti prema tom problemu - hoće li prihvatiti da u školu idu dulje, tijekom praznika ili vikenda.

Budući da se razrješenje spora ne vidi, pitali smo poznavatelje sustava obrazovanja kako doživljavaju situaciju, kako će se ona odraziti na učenike i roditelje te može li se išta dobroga izroditi iz ove teške situacije.

Neven Budak: To je cijena bahatosti i nepromišljenosti

Bivši predsjednik posebnog povjerenstva za provedbu strategije obrazovanja Neven Budak smatra da će ocjena štrajka ovisiti o njegovom trajanju i ishodu.

"Ako učitelji postignu ono za što su se borili, ishod će za sve biti pozitivan, osim za one koji smatraju da je obrazovanje trošak. Bit će pozitivan za učitelje jer će im status, a ne toliko plaća, biti poboljšan", rekao je Budak.

"Za učenike će biti pozitivan jer će im učitelji biti zadovoljniji, a usput će naučiti da se za svoja prava treba boriti. Bit će pozitivan i za roditelje jer će obrazovni sustav time postati nešto bolji", dodao je.

No ako sve potraje predugo, upozorava, pojavit će se problemi s nadoknadom, a možda će i roditelji uskratiti podršku učiteljima, što bi dugoročno bilo loše.

"Ne uspije li štrajk uopće, bit će to još jedna tužna etapa u urušavanju obrazovnog sustava. Da je vlada bila pametna i da je pristala na zahtjeve učitelja, umjesto da svima u javnim službama bahato podiže plaće, štrajka ne bi bilo, a proračun bi prošao puno bolje. No to je cijena nepromišljenih odluka i odbijanja da se čuje druga strana koja, uostalom, i sama sudjeluje u financiranju te iste vlade", tvrdi strateg za obrazovanje i znanost iz vremena SDP-ove vlade.

Bivša Jokićeva suradnica: Učenici će naučiti kako se boriti za svoja prava

Viša znanstvena suradnica Instituta za društvena istraživanja i članica Stručne radne skupine za kurikularnu reformu Zrinka Ristić Dedić također smatra da djeca i roditelji mogu imati koristi od štrajka.

"Oni mogu profitirati od sustava u kojem rade zadovoljniji učitelji koji imaju podršku institucija, između ostaloga i institucija vlasti. Bolje da vlada razmisli o tome i da napokon uloži sve svoje napore da osigura sustav kakav djeca zaslužuju, a ne da stalno imamo neka polurješenja kao što su Škola za život i orkestrirano omalovažavanje uloge učitelja nepružanjem prilika za profesionalni razvoj i suradnju", kaže Ristić Dedić, koja je s Borisom Jokićem radila na brojnim istraživanjima školskog sustava.

Davor Huić: Cijela generacija učenika mogla bi biti zakinuta

Osnivač Udruge poreznih obveznika Lipa Davor Huić, bivši savjetnik premijera Tihomira Oreškovića, kaže da je problem za gospodarstvo i funkcioniranje države to što masa plaća u javnom sektoru jednostavno prebrzo raste.

"Mjesta za neke veće povišice očigledno nema. Porast plaća za sve za 6% puno je više od onoga što je prihvatljivo. Rast plaća u javnom sektoru ne bi smio biti brži od ekonomije. Vlada je zaključila da želi svima linearno povećati plaće, a mi smo bili protiv", rekao je Huić.

S druge strane, smatra da ima mjesta za povećanje koeficijenata za nastavnike.

"Nastavnici su u pravu kada kažu da za to ima prostora. No smatram da se taj nesrazmjer između njih i drugih u javnom sektoru mogao riješiti na neki drugi način, možda kroz pregovore s vladom. Također mislim da je prijedlog vlade da se napravi analiza i cjelokupan redizajn koeficijenata možda dobra prilika da sindikati i vlada nađu neku svima prihvatljiviju shemu", protumačio je.

"Na kraju bih rekao da se štrajk ne bi smio oteti kontroli u smislu da cijela jedna generacija učenika izgubi školsku godinu ili da bude uskraćena za znanja i umijeća koja škola donosi. Nikako se ne bi smjelo dogoditi da oko 370.000 školske djece izgubi cijelu školsku godinu bez obzira na to tko je u pravu, a tko nije", poručio je Huić.