VEĆ PREKO dva mjeseca traje štrajk osoblja sveučilišnih bolnica Sjevernog Porajnja i Vestfalije. Čak im nije do većih plaća, nego do više osoblja. Ali to je očito najteže postići. Priču donosi Deutsche Welle.

"Ne tražimo veće plaće, nego više osoblja", kaže za postaju WDR Dominik Stark, medicinski tehničar na odjelu intenzivne skrbi sveučilišne bolnice u Kölnu. "Ovim štrajkom želimo postići više osoblja u bolnicama da onda imamo više vremena pacijentima konačno pružiti profesionalnu njegu".

Iz sindikata uslužnih djelatnosti ver.di, koji je pozvao na štrajk medicinskog osoblja s izuzetkom liječnika, čuje se kako je štrajk "neograničenog" trajanja. To znači da neće prestati dok se ne ispune glavni zahtjevi: otvaranje novih radnih mjesta u bolnicama i time rasterećenje zaposlenih - i to u svim područjima, ne samo onih koji rade s pacijentima.

Jedini ustupak na koji je bio spreman sindikat je bio sporazum s upravama bolnica kojim se osigurava sigurnost pacijenata. Djelatnici jesu u štrajku, ali se ipak dogovara plan dežurstava i prioriteta.

Odgođeno 10.000 operativnih zahvata

No to nipošto ne znači da se u bolnicama može raditi kao inače: kako tvrdi sindikat, u šest sveučilišnih bolnica pokrajine se ne može popuniti 1.800 bolničkih kreveta, a zatvoreno je preko 50 čitavih odjela. "Više od 10.000 operativnih zahvata diljem Sjevernog Porajnja i Vestfalije je moralo biti odgođeno zbog štrajka", kaže medicinski direktor Sveučilišne bolnice u Essenu Jochen Werner.

Ovaj profesor otorinolaringologije ne samo da razumije zahtjeve štrajkača nego ih načelno i podržava: "Direktori klinika odavno vide sve veće opterećenje zaposlenih, osobito onih zaduženih za njegu pacijenata", kaže Werner. "Međutim, mora se reći kako povećanje obima posla ne pogađa samo medicinu, nego se čitav niz godina vidi i u industriji i uslužnim djelatnostima. Sadašnje stanje na aerodromima to posebno jasno pokazuje", kaže profesor.

No čuju se i kritike: "Sveučilišne bolnice pregovaraju sa sindikatom i zapravo postoji lijepa tradicija kako se ne štrajka dok se pregovara. To se ovdje ne poštuje", kaže za WDR Roland Goldbrunner, pročelnik centra za neurokirurgiju Sveučilišne bolnice u Kölnu. "Ne znam zašto pacijenti s tumorima moraju i dalje trpjeti."

100 dana za dogovor, inače...

Sjeverno Porajnje i Vestfalija je sa svojih 18 milijuna stanovnika najmnogoljudnija pokrajina u Njemačkoj. U njoj je šest sveučilišnih klinika i sve su u štrajku još od početka svibnja. Te bolnice su i jedne od najvećih poslodavaca: zapošljavaju ukupno oko 60.000 osoba raznih zanimanja.

No čak i po radnim ugovorima postoje razlike: liječnici su u pravilu zaposlenici sveučilišta, a ostalo osoblje – od medicinskih sestara i fizioterapeuta pa do uredskog i pomoćnog osoblja su zaposlenici države, odnosno ove pokrajine.

"Godinama smo šutjeli i pokušavali održati sustav koji je loš", kaže Anuschka Mucha, medicinska sestra bolnice u Kölnu.A u pandemiji je sve postalo još gore.

Upravo ona je bila jedna od preko 700 zaposlenih sveučilišnih bolnica Aachena, Bonna, Düsseldorfa, Essena, Kölna i Münstera koji su se okupili 19. siječnja 2022. na dvije video-konferencije gdje je odlučeno početi kolektivne pregovore kako bi se smanjio radni pritisak na zaposlene.

Upravama bolnica i političarima je postavljen rok od 100 dana u kojem bi se zaključio kolektivni ugovor sa sindikatom uslužnih djelatnosti ver.di. U njemu se traže obavezujući propisi za rasterećenje u svim područjima rada i mjere za poboljšanje kvaliteta stručnog obrazovanja, ali i mjere ako se ne poštuje dogovoreno. Nakon što je 1. svibnja istekao rok, počeo je štrajk.

Svjedočanstva "tvorničkog rada" po bolnicama

Zaposleni time zapravo slijede primjer svojih kolega iz berlinskih klinika Charité i Vivantes koji su prošle godine višetjednim štrajkovima uspjeli postići kolektivni ugovor u kojima se i poboljšavaju uvjeti zaposlenih i povećavaju plaće.

Osim povremenih uličnih prosvjeda štrajkača se organiziraju i čitanja iz "Crne knjige o sigurnosti pacijenata" – autentična svjedočanstva bolničkog osoblja o propustima u tretmanu: "Ti, djelom dramatični izvještaji nisu izuzeci, nego dio svakodnevice. Cilj tog čitanja jest pokazati stanje zbog kojeg moraju trpjeti ne samo bolesnici, nego i osoblje u bolnicama", kaže Anuschka Mucha.

Stefanie Schumacher je već 30 godina medicinska sestra i 20 godina radi na odjelu intenzivne skrbi u Kölnu. Osobito u doba pandemije joj se činilo kao da radi na pokretnoj traci u tvornici, a kući je odlazila i iscrpljena i nezadovoljna jer je znala kako nije pomogla pacijentima kako je naučila i kako se može. Ona svjedoči o bolesnicima koji su preminuli u samoći i o kojima se, čak i nakon njihove smrti, nitko nije pobrinuo sve dok nije nastupila mrtvačka ukočenost. "Čak i godinu i pol nakon toga se osjećam krivom", kaže ova sestra.

Svi se slažu, ali dogovora nema

Ovdašnji mediji tek usputno javljaju o štrajku koji traje već preko dva mjeseca, makar je on, kako kažu stručnjaci; izazvao "akutnu prijetnju" za zdravstvenu skrb ove pokrajine. Pokrajinski ministar zdravstva  Mediji vrlo malo izvještavaju o štrajku koji traje više od dva mjeseca, i koji je kako kažu stručnjaci doveo do "akutno prijeteće situacije" u zdravstvenoj zašiti u Sjevernoj Rajni Vestfaliji.

Nadležni pokrajinski ministar zdravlja Karl-Josef Laumann (CDU) zapravo podržava zahtjeve zaposlenih sveučilišnih bolnica i izjavio kako i pokrajinska vlada želi postići kolektivni ugovor. No on ističe kako je golem problem uopće naći stručno medicinsko osoblje.

I u parlamentu pokrajine Sjeverno Porajnje i Vestfalije su praktično sve stranke podržavaju zahtjeve štrajkača i žele ih rasteretiti u svakodnevnom radu. Nedavno su u ovoj pokrajini održani izbori i jedan od prvih uredbi nove koalicijske vlade kršćanskih demokrata i Zelenih koncem lipnja je bilo stvaranje pravne osnove za sporazum sa štrajkačima. Ali dogovora još nema, a štrajk se nastavlja.