Štrajkom protiv "štetočine" Fuchsa

Foto: Goran Mehkek / Cropix,  Akademska solidarnost

FILOZOFSKI fakultet u Zagrebu od srijede je u štrajku. Ostali fakulteti, može se iščitati iz odluke Senata Sveučilišta u Zagrebu, pridružit će im se u rujnu. Naime, na sjednici Senata je odlučeno da će iduća akademska godina biti odgođena, ukoliko Vlada, Sabor i Ministarstvo obrazovanja ne izmjene trenutni prijedlog zakona o visokom obrazovanju i ako pri tom ne pristanu na suradnju s akademskom zajednicom.

> Što hoće ministar Fuchs, Vilim Ribić i Nino Pavić? Silom na hrvatsku pamet!

> Ribić u obrani Fuchsa koristi se i "zastrašivanjem"

> Splitski profesori i studenti protiv ministra Fuchsa: Po novom zakonu i Kerum može postati rektor

> "S obzirom na bahatost Ministarstva bilo je za očekivati da će 'akademici' stupiti u štrajk"

Akademska solidarnost odlučila je, naime, kako neće šutke prihvatiti Fuchsove prijedloge zakona o sveučilištu, znanosti i visokom obrazovanju koji, kako se zaključilo nakon višemjesečne analize, donose daljnju komercijalizaciju znanosti i visokog obrazovanja, ukidanje autonomije sveučilišta i uvođenje političke kontrole, uvođenje potpuno neprihvatljivog sustava financiranja, piramidalnog sustava radnih mjesta te uvođenje upisnina umjesto školarina.

Fuchsov cilj: Kritičare učiniti nevidljivima

Radi se o prijedlogu zakona kojeg je odbilo pedesetak fakulteta, instituta i sindikata ocjenjujući ga izrazito štetnim po budućnost hrvatske znanosti i visokog obrazovanja (popis institucija možete pronaći OVDJE). Iako ministar obrazovanja Radovan Fuchs uporno nastoji minorizirati glasove onog dijela akademske populacije koji je temeljito iskritizirao njegove prijedloge zakona te ih u potpunosti odbacio, činjenica je da je od fakulteta koji su se javno izjasnili o spornome zakonu, njih 97 posto odbacilo je prijedlog zakona, što je 51 posto od ukupnog broja fakulteta u Hrvatskoj. Podršku Fuchsovim prijedlozima zakona, s druge strane, nije dao niti jedan fakultet.

Kritike idu toliko daleko da kažu da se ministar Fuchs u obrani spornog zakona koristi ili nizom neistina, ili jednostavno iz vlastitog neznanja, a s ambicijom da nam u nasljeđe ostavi svoju reformu obrazovanja, pokušava napraviti veliku štetu hrvatskim sveučilištima. Ministrova tvrdnja da će taj zakon omogućiti sasvim besplatno studiranje, pokazuje se kao potpuna laž. U prijedlogu zakona stoji da će upisnine biti oslobođeni oni studenti koji odgovorno budu izvršavali svoje obaveze, no što to doista znači, nije definirano.

Tako Ministarstvo može odrediti da su "dobri " studenti samo oni koji prikupe veliki broj bodova na ispitima, čime bi se primjerice doveli u situaciju da je tek 10 ili 20 posto studenata oslobođeno plaćanja studija. Uvođenjem Fuchsovih upisnina, nisu ukinute školarine, odnosno zakonom nije otklonjena mogućnost paralelnog plaćanja studija, što je prilika da se iz studentskih ili građanskih džepova ubire još više novca nego do sada. To će, boje se u Akademskoj solidarnosti, visoko obrazovanje učiniti još nedostupnijim širim slojevima.

Put ka privatizaciji fakulteta

Nije, naime, sporno treba li provesti reformu visokog obrazovanja, ali je pitanje kako i na koji način. Riječ je o prekompleksnom području da bi se reforme radile navrat-nanos, ističe akademska zajednica, koja već mjesecima upozorava na niz propusta i štetnih odluka po sveučilište unutar zakona te traži od Vlade da ih se uključi u proces.

Ministar Fuchs tako primjerice želi progurati i famozne programske ugovore koji bi se sklapali svake tri godine. Oni bi se sklapali na način da rektor pregovora s Ministarstvom o tome koliko će novca dobiti pojedini odsjek, ministru će valjati prezentirati što će sve kroz naredne tri godine biti otkriveno, a pomno će se razmatrati i koji je odsjek komercijalan, a koji nije.

Nekomercijalni odsijeci tako će ovaj zakon financijski najviše pogoditi jer su najmanje isplativi, a što otvara mogućnost i njihova ukidanja. Akademska zajednica pri tom neće imati nikakve kontrole nad tim. Konačni ishod, upozoravaju z Akademske solidarnosti, dovodi i do privatizacije neprofitabilnih fakulteta koji ne nalaze privatne izvore financija i ovise prije svega o primicima iz proračuna.

Prsti politike u visokom obrazovanju - može li to biti dobro?

Dodajmo i kako se prema novom zakonu formira novo upravno tijelo - Sveučilišno vijeće u kojem će četiri od devet članova biti predstavnici izvršne vlasti. Predstavnici izvršne vlasti tu su kako bi nadzirali financije i trošenje novca poreznih obveznika unutar samog sustava. Također, uloga i broj članova senata se znatno smanjuje, dekan ne mora biti zaposlenik fakulteta, a sam rektor, čija je uloga prema novom zakonu menadžerska, ne mora biti član akademske zajednice.

Kako su dobro primijetili Splićani, rektor bi nam tako uskoro mogao biti i Željko Kerum. Akademska solidarnost upozorava i na paradoks da će financiranje sveučilišta javnim novcem ovisiti o pregovorima rektora i MZOŠ-a, a rektorov prijedlog financiranja mora odobriti sveučilišno vijeće u kojem većinu čine predstavnici imenovani odlukom Vlade. Ovo je samo kap u moru zamjerki na prijedlog zakona kojim bi se omogućio da politika preuzme kontrolu nad Sveučilištem.

Strategija ocrnjivanja "protivnika"

Kako bi ovaj nacrt prijedloga zakona prošao u saborsku proceduru, napravila se nezapamćena medijska kampanja u kojoj su bundžije i svi oni koji su se javno usudili kritizirati Fuchsov zakon, izvrgnuti difamaciji u jednom dnevnom listu. Malo ih se prikazivalo kao ekstrakomotne djelatnike sveučilišta kojima odgovara status quo u hrvatskoj znanosti i visokom obrazovanju, malo kao klince s "dredima" iz Akademske solidarnosti kojima se, eto tako malo prosvjeduje. Kada je i HAZU duboko iskritizirao prijedlog zakona, onda se njih nazivalo sijedim oronulim starcima, koji nemaju pojma o modernim silnicama u obrazovanju.

Nizom tekstova o korupciji na fakultetima nametnula se slika o profesorima kao kriminalcima, koje će sada politika (sic!) natjerati da se dovedu u red. Djelatnici na institutima prikazani su kao neradnici koji na posao dolaze dva puta tjedno, kao da znanstvenika možeš strpati u kancelariju s još desetak ljudi da osam ili deset sati dnevno radi za kompjuterom. Time im je dobro utjeran strah u kosti, dalo im se na znanje da im valja šutjeti i ne stvarati buku oko Fuchsova zakona, jer bi im se ista mogla obiti o glavu.

Strategija zastrašivanja

Kada se donijela odluka o stupanju u štrajk, počelo se s novom  vrstom zastrašivanja - "odete li u štrajk, mogli biste lako završiti bez posla, jer štrajk je nelegalan i neustavan", priopćili su Ribićev Nezavisni sindikat znanosti pa zatim i Ministarstvo znanosti. Ribić je pritom "zaboravio" da je zapravo Fuchsov prijedlog zakona o kojemu govorimo neustavan.

U tu svrhu ovdje prilažemo i "ocjenu dekana i profesora pravnih fakulteta, nekih najuglednijih hrvatskih stručnjaka za ustavno pravo, uvaženih sudaca, odvjetnika i drugih pravnika kako je nacrt prijedloga zakona sastavljen protivno Ustavom zajamčenoj autonomiji sveučilišta i akademskim slobodama, o čemu već postoje ustaljena stajališta Ustavnog suda Republike Hrvatske", iz očitovanja Vijeća Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Javnost i studente, nadalje, pokušava se zastrašiti time da će im štrajkom biti pričinjena velika šteta. No, šteta po njih mogla bi biti mnogo veća prihvati li se ovaj zakon. Veliki dio ispita studenti su riješili, upisi na fakultet, prema tvrdnjama dekana FF-a Damira Borasa, ne dovode se u pitanje, a od Borasa i rektora sveučilišta Alekse Bjeliša možemo čuti da će se briga o studentima voditi i da će svi položiti svoje ispite u dodatnim rokovima.

Europska unija kao izlizani i prozirni "argument"

Konačno, vodu na svoj mlin iz Vlade pokušavaju navući kroz priču da ovu reformu moramo provesti zbog usklađivanja s Europskom unijom. "Upravo suprotno, mnoga rješenja sadržana u tim prijedlozima kao i način njihove pripreme viđena su u mnogim državama jugoistočne Europe u kojima su slične promjene zakonskog okvira dovele do uništenja javnog obrazovanja na korist privatnih učilišta koja pružaju neadekvatno obrazovanje", odgovara na to Vijeće Pravnog fakulteta.  

Zadnja linija obrane Vlade bila je da fakulteti pod pritiskom javnosti sigurno neće stupiti u štrajk u vrijeme studentskih ispita. Teško se, naime, oteti dojmu da je smišljeno tempirano da se zakon u vrijeme ispita upućuje u Sabor. No, izgleda da Fuchsu ni to neće upaliti.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara