SPORA i netransparentna procedura izdavanja dozvola, kršenja radničkih prava, loši uvjeti smještaja te izostanak odgovornosti digitalnih platformi glavni su problemi s kojima se suočavaju strani radnici u Hrvatskoj, upozoreno je na okruglom stolu u organizaciji Novog sindikata.

Glavni tajnik Novog sindikata Tomislav Kiš rekao je kako se sindikatu posljednjih mjeseci obraća sve veći broj stranih radnika, osobito onih koji rade preko digitalnih platformi i agregatora, a koji su, kako je istaknuo, u najranjivijem položaju na tržištu rada.

"Postoje dvije kategorije stranih radnika - oni zaposleni u klasičnim tvrtkama s kolektivnim ugovorima i oni koji rade preko platformi. Ovi drugi praktički nemaju mogućnost kolektivnog pregovaranja, a odgovornost se prebacuje s platformi na agregatore", rekao je Kiš.

Česta kršenja prava stranih radnika

Upozorio je na česta kršenja Zakona o radu, uključujući neisplatu plaća i prekovremenih sati, financijske kazne radnicima, prijetnje te loše i preskupe uvjete smještaja, navodeći primjere u kojima više radnika plaća visoke iznose za neadekvatan smještaj. Kritizirao je i neučinkovitost sustava nadzora, istaknuvši da inspekcijski postupci često ne rezultiraju stvarnom zaštitom radnika, već se svode na formalne kontrole bez ozbiljnih posljedica za poslodavce.

Kao posebno problematičnu praksu naveo je poništavanje radnih dozvola radnicima koji se obrate sindikatu, odvjetniku ili drugim institucijama radi zaštite svojih prava, čime ih se, kako je rekao, dovodi u situaciju pravne i egzistencijalne nesigurnosti.

Taksist iz Bangladeša, Rakibu Mukasan, koji u Hrvatskoj radi preko digitalne platforme Meta Mate, opisao je kako se ugovorene obveze u praksi ne poštuju te kako se radnicima bez prethodnog objašnjenja odbijaju troškovi goriva, smještaja i raznih "administrativnih naknada", zbog čega njihova stvarna mjesečna primanja padaju znatno ispod ugovorenih iznosa. Dodao je da radnici često nemaju uvid u obračun plaće niti jasne informacije o tome tko je stvarno odgovoran za uvjete rada.

"Kada zatražimo pomoć sindikata ili pravnu zaštitu, poslodavci nam prijete poništavanjem radne dozvole. Ne želimo biti ilegalni, poštujemo hrvatske zakone i plaćamo poreze, ali trebamo zaštitu i pomoć jer želimo raditi i prehraniti svoje obitelji", rekao je Mukasan.

Sve više pritužbe

Zamjenica pučke pravobraniteljice Dijana Kesonja istaknula je da se njihovoj instituciji javlja sve veći broj stranih radnika zbog neisplate plaća, prekovremenog rada, rada bez dozvole te neprimjerenih uvjeta smještaja i neprijavljivanja ozljeda na radu. Prema podacima Državnog inspektorata, koje je navela, prošle je godine ozlijeđeno 86 stranih radnika, od kojih je šest smrtno stradalo, dok je u inspekcijskim nadzorima zabilježeno više od tisuću stranih radnika koji su radili bez odgovarajućih dozvola.

Saborska zastupnica Možemo! Jelena Miloš ocijenila je da je problem duboko ukorijenjen u zakonskom okviru koji je omogućio širenje modela rada preko agregatora. "Platforme su morale biti prepoznate kao poslodavci, a ne izuzete iz Zakona o radu. Time je otvoren prostor za masovno iskorištavanje stranih radnika", rekla je Miloš, dodajući da je nužna snažnija državna regulacija i nadzor.

Predsjednik Novog sindikata Mario Iveković upozorio je da je sloboda sindikalnog organiziranja za strane radnike znatno ispod prihvatljivih standarda te iznio primjere krajnje nehumanih uvjeta smještaja i rada, poručivši da je riječ o ozbiljnom društvenom i institucionalnom neuspjehu.

Na okrugli stol nisu se odazvali predstavnici Inspekcije rada i Ministarstva unutarnjih poslova, iako su, kako su istaknuli organizatori, upravo te institucije ključne za rješavanje problema stranih radnika.