PARLAMENTARNI IZBORI

Ako se ispune obećanja o rastu minimalca, imat ćemo novi val otkaza i bankrota

Ako se ispune obećanja o rastu minimalca, imat ćemo novi val otkaza i bankrota
Foto: Index/FaH/Pixsell/Igor Sobar/Grgo Jelavic/Davor Puklavec

IZBORNO vrijeme doba je velikih obećanja. U pokušaju da dobiju što više glasova stranke biračima obećavaju brda i doline, ne vodeći puno računa o tome koliko su njihova obećanja ostvariva. 

U tu bismo kategoriju mogli uključiti i najavu znatnog povećanja minimalne plaće, koja u Hrvatskoj sada iznosi 3250 kuna u neto iznosu. Oko minimalca, izgleda, vlada prava licitacija na hrvatskom političkom tržištu.

Najjače stranke obećavaju velik rast minimalca...

Tako su iz HDZ-a najavili da minimalac žele povećati na 4250 kuna neto, što je tisuću kuna više nego što on iznosi sada. U Restart koaliciji, predvođenoj SDP-om, malo su umjereniji pa nude minimalnu plaću od 4000 kuna. S druge strane, u novoosnovanom Domovinskom pokretu Miroslava Škore najavljuju da minimalnu plaću žele povećati na čak 5000 kuna. 

...ali ta obećanja nemaju pokrića u stvarnosti

Problem s takvim obećanjima je što ona obično nemaju veze sa stvarnošću na tvrdom ekonomskom terenu. Vlada, naravno, može uredbom povećati propisanu minimalnu cijenu rada, no posljedica toga, upozoravaju ekonomisti, mogli bi biti dodatno gašenje proizvodnje i novi otkazi. I to u jeku koronakrize, u kojoj je već velik broj ljudi u Hrvatskoj ostao bez posla. 

Posebno su ugrožena radna mjesta u radno intenzivnim industrijama, poput drvne, tekstilne i dijela metaloprerađivačke. Tvrtke iz tih sektora, u kojima je dosta zaposlenih na minimalcu, i dosad su muku mučile s isplatom čak i toliko malih dohodaka. Stoga u njima strahuju da bi dekretom propisano novo povećanje minimalca bilo dodatni udar na njihovo poslovanje, koje je koronakriza ionako već ugrozila. Bio bi to udar s posljedicama koje je u ovom trenutku teško procijeniti. 

Političari bi povećali minimalne plaće, a ne nude smanjenje troškova poslovanja

"Imamo niz zadanih troškova na koje ne možemo utjecati, a sada se nudi i dodatno povećanje minimalne plaće. To bi bila administrativna mjera koja bi u stečaj mogla gurnuti dobar dio prerađivačke industrije u Hrvatskoj i ugasiti brojna radna mjesta. S druge strane, nitko nam ne nudi ni kompenzacijske mjere, a ni reforme koje bi dovele do smanjenja troškova poslovanja", upozorava za Index Zdravko Jelčić, čelni čovjek požeškog Spin Valisa, jedne od perjanica hrvatske drvne industrije. 

Nitko, dodaje Jelčić, nije sretan zbog toga što radnicima mora isplaćivati minimalne plaće. U Spin Valisu, ističe, plaće su rasle i sada minimalac prima još oko trećine zaposlenih. No rast plaća, napominje naš sugovornik, mora pratiti i rast produktivnosti. I to velik, budući da se ovdje govori o značajnom rastu minimalnih radničkih primanja. 

Zdravko Jelčić

"I naš je cilj da plaće povećamo koliko možemo jer želimo zadržati ljude. No za povećanje plaća potreban je isti rast produktivnosti. Ako se to ne može postići, a tako velik rast produktivnosti je jako teško ostvariti, onda tvrtkama neće preostati drugo nego da ili režu investicije, ili smanjuju proizvodnju, ili smanjuju broj zaposlenih", objašnjava Jelčić.

Ironični Školnik: Zapto bismo stali samo na takvim iznosima?

Stoga obećanja o velikom rastu minimalne plaće smatra političkima i upozorava da nemaju puno veze s ekonomskom realnošću. To je, napominje, populizam. 

"Trebali bismo se truditi da sačuvamo ono malo prerađivačke industrije što nam je još ostalo", naglašava Jelčić.

Obećanja glavnih igrača u ovogodišnjoj izbornoj utakmici nailaze na kritike i među poslodavcima u sektoru trgovine. I u toj branši upozoravaju na sve veći raskorak između želja i stvarnosti kada je politika u Hrvatskoj u pitanju. 

"Zašto bismo uopće stali samo na takvim iznosima?!" ironičan je Slobodan Školnik, predsjednik uprave Emmezete. 


Slobodan Školnik

Školnik ističe kako zaposleni u njegovoj tvrtki ionako nemaju neto plaće manje od 5000 kuna, ali upozorava da bi se mnogi sektori hrvatskoga gospodarstva zbog takvih papirnatih odluka vlade mogli naći na koljenima, a brojne tvrtke čak i propasti. Štetu bi, kaže, posebno osjetila manja poduzeća, koja su u mnogim područjima zemlje i jedini generator radnih mjesta. 

"Tako nešto značilo bi propast mnogih tvrtki, a onda se ljudi više ne bi imali gdje ni zaposliti, budući da u mnogim dijelovima zemlje dominiraju upravo manje tvrtke", pojašnjava Školnik. 

Za rast plaća nisu potrebni dekreti, nego reforme

Za rast plaća, napominje naš sugovornik, nisu potrebni vladini dekreti, nego je potrebno preurediti cijeli sustav kako bi se u Hrvatskoj moglo lakše poslovati. 

"Politika je tu da stvara pretpostavke, da provodi reforme i smanjuje troškove poslovanja te jača konkurentnost. Tada će logično rasti i plaće jer će smanjenje javne potrošnje smanjiti i porezno opterećenje. No naše stranke se očito bore rukama i nogama da izbjegnu osnovne ekonomske principe. To su etatističke priče, teško zamislive za članicu EU u 21. stoljeću. Zašto nam, recimo, ne obećaju rast konkurentnosti po kojoj smo zadnji u EU?", poručuje za Index Školnik. 

Prosječna plaća u Hrvatskoj među manjima u Europskoj uniji, ali na razini onih u Češkoj i Slovačkoj

Prema posljednjim podacima eurostatističara, minimalna plaća u Hrvatskoj spada među manje u Europskoj uniji, no na razini je drugih tranzicijskih zemalja, s kojima se obično uspoređujemo. Vladinom uredbom iz prošle godine minimalna plaća u Hrvatskoj u ovoj je godini utvrđena u iznosu od 4062,51 kuna u bruto iznosu, odnosno 3250 kuna neto.

Preračunato u eure, bruto minimalac u Hrvatskoj iznosi oko 546 eura mjesečno. Sličan iznos minimalne plaće, pokazuju podaci Eurostata, imaju i Češka i Slovačka. Minimalna plaća u Mađarskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj manja je nego u Hrvatskoj. S druge strane, u Sloveniji je znatno veća i iznosi nešto više od 940 eura. 

"Neke zemlje koje Hrvati jako vole uopće nemaju minimalac"

Najvišu mjesečnu minimalnu plaću u Europskoj uniji ima Luksemburg, 2142 eura, a najmanju, samo 312 eura, Bugarska. Ovdje valja reći kako pojedine članice Unije, poput Austrije i Italije, uopće nemaju institut minimalne plaće, dok se u nekima minimalac utvrđuje kolektivnim ugovorima. 

"Možda bi trebalo razgovarati i o konceptu minimalne plaće kao takve jer neke zemlje koje Hrvati jako vole ni nemaju minimalac", ocjenjuje Školnik. 

Sa strankama se o povećanju minimalca slažu samo još sindikati

Međutim, u sindikatima su stava da su minimalne plaće u Hrvatskoj premale i da ih svakako, kao i druge plaće, treba povećati. 

"Nema nikakve dileme da i minimalne plaće treba povećati. Minimalna plaća u Hrvatskoj je premala za život. Imamo male plaće i visoke, europske cijene", naglašava za Index Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata. 

Krešimir Sever

Tvrdi, međutim, kako bi se i nova vlada, iz kojeg god tabora bude sastavljena, mogla ponašati kao i one prije nje. 

"Naša iskustva govore da nove vlade sjednu za stol s poslodavcima i idu im na ruku i po pitanju minimalnih plaća, a radnika se sjete samo pred izbore", poručuje Sever.

Ekonomisti: Povećanje minimalca ne bi trebalo biti među prvim odlukama nove vlade 

Neovisni ekonomisti upozoravaju pak da je Hrvatska već zakoračila u novu recesiju i da bi se povećanje plaća, pa i onih minimalnih, bez rasta produktivnosti moglo vratiti kao bumerang u vidu gašenja radnih mjesta. 

"Pitanje minimalne plaće nova će vlada morati jako dobro odvagati i odluku donijeti nakon što se informira i obavi razgovore s poslodavcima i sindikatima. Kod minimalne plaće uvijek postoji rizik da dođe do vala otpuštanja", upozorava za Index Goran Šaravanja, ekonomski analitičar.


Goran Šaravanja

Dodaje kako bi trebalo sačekati jesen i vidjeti razmjere krize u koju nas je bacila pandemija koronavirusa. Život u uvjetima korone, naime, znači i manju potrošnju, a val otkaza koji bi proizvelo toliko naglo povećanje minimalnih primanja potrošnju građana bi dodatno smanjilo. Osim toga, kaže Šaravanja, zbog jakog iseljavanja u mnogim područjima nedostaje radnika pa će plaće u njima rasti i bez vladinog dekreta.  

"Tu je puno rizika. Zato mislim da minimalna plaća ne bi trebala biti prva stvar kojom će se nova vlada baviti", zaključuje Šaravanja. 

U Hrvatskoj se, dakle, ponavlja scenarij po kojem stranke, nakon što formiraju vlast, postaju taoci svojih vlastitih nerealnih predizbornih obećanja. Nema nikakve sumnje da je minimalna plaća u Hrvatskoj premala i nedovoljna za život. No mnogim tvrtkama teško je isplaćivati čak i takvu plaću, posebno u uvjetima krize u koju smo potonuli.

Zato će nova vlada, ustraje li na velikom povećanju minimalca kakvo sada najavljuju pretendenti na pozicije na Markovom trgu, morati u najmanju ruku rasteretiti poduzetnike brojnih drugih davanja. To će onda podrazumijevati i reforme, od kojih su sve hrvatske vlade dosad bježale. 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara