U RUSKIM zračnim napadima na Kijev jutros su ubijene najmanje dvije osobe, a više ih je ozlijeđeno, što je nastavak pojačanih ruskih udara na glavni grad Ukrajine. Istovremeno, Rusija je potvrdila rekordan vojni proračun za 2027. godinu i time signalizirala da se priprema za dugotrajan rat. Ove vijesti dolaze u trenutku dok Ukrajina pokušava ojačati svoju protuzračnu obranu novim zapadnim sustavima, a suočava se i s unutarnjim problemima vezanim uz korupciju, piše The Kyiv Independent.

Ubili dijete

Jutros su u napadu projektilima i dronovima na Kijev poginule su dvije osobe, od čega jedno dijete, a četiri su ozlijeđene. Rusija od kolovoza pojačava napade na glavni grad i stalnim udarima bespilotnim letjelicama nastoji iscrpiti ukrajinsku protuzračnu obranu. U odvojenom noćnom napadu ranjena je jedna osoba, a oštećeni su željeznički depo, podatkovni centri i obrazovna ustanova.

U Sumskoj oblasti na sjeveru zemlje u napadu navođenim bombama na školu ozlijeđeno je troje djece, koja su se u tom trenutku nalazila u skloništu. S druge strane, ukrajinska vojska izvijestila je o uspjesima u operaciji "Vivaldi", gdje su oslobođena tri naselja i naneseni gubici od oko 2000 ruskih vojnika. Vojni izvori također tvrde da ruske trupe kod Kupjanska koriste civile kao "živi štit" pri povlačenju.

Kao odgovor na zračnu prijetnju, Ukrajina je dobila novu pošiljku raketa za sustave protuzračne obrane NASAMS. Predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio je primitak, ali i napomenuo da se zemlja suočava s manjkom zaliha. Najavio je i da će Belgija do kraja 2026. isporučiti tri lovca F-16 te da su već stigle hitne pošiljke streljiva za te zrakoplove iz Belgije i Španjolske.

Rusija se priprema za dugi rat

Odluka Kremlja o rekordnom vojnom proračunu za 2027. godinu tumači se kao potvrda da Moskva ne planira skori završetak rata. U skladu s tim, predsjednik Vladimir Putin potpisao je novi dekret o povećanju broja vojnika, što je četvrto takvo povećanje ove godine.

Putin je također ograničio objavu podataka o ruskim rafinerijama i energetskom sektoru zbog učestalih ukrajinskih napada. Uz to, ruska država preuzela je kontrolu nad imovinom njemačkog trgovačkog lanca Metro AG u Rusiji.

Međunarodne reakcije i istrage

Sjedinjene Države uvele su nove sankcije protiv 13 pojedinaca i tvrtki u Rusiji, Hong Kongu, Kini i Pakistanu zbog njihove povezanosti s nabavom iranskog oružja za Moskvu. Istodobno, Ukrajina je s više od 50 saveznika potpisala deklaraciju o povratku ukrajinske djece koju je otela Rusija.

"Postupanje s ukrajinskom djecom, ratnim zarobljenicima i civilnim zatočenicima u Ruskoj Federaciji nije slučajnost. Riječ je o sustavnom izazovu", izjavio je norveški državni tajnik Eivind Vad Petersson. Norveška je zasebno najavila i 2,6 milijuna dolara za humanitarne programe u Ukrajini. U Hrvatskoj je u kolovozu priveden ukrajinski ronilac Volodimir Žuravljov. Njemačka ga sumnjiči za povezanost s eksplozijama na plinovodu Sjeverni tok 2022. godine, a Žuravljov je u Hrvatskoj zatražio azil.

Unutarnja politika i korupcija u Ukrajini

U Ukrajini pozornost privlače medijski napisi o suradnicima Oleha Tatarova, zamjenika šefa ureda predsjednika Zelenskog. Oni su navodno stekli nekretnine vrijedne milijun dolara u spornim projektima. Tatarov je 2020. bio optužen za podmićivanje, no postupak je obustavljen. Prema nedavnoj anketi, više od 70 posto Ukrajinaca smatra predsjednika Zelenskog odgovornim za korupciju u krugu njegovih suradnika.