NA PRVI pogled Njemačkoj dobro ide. Stopa nezaposlenosti je skoro prepolovljena nakon reformi iz 2005. Čak ni gigantska kriza poput pandemije koronavirusa nije znatnije promijenila stanje u zemlji: stopa nezaposlenosti je porasla samo lagano – s 5.0 na 5.9 posto, piše Deutsche Welle.

Zahvaljujući vladinim mjerama, poput financiranja skraćenog radnog tjedna, većina ljudi je uspjela zadržati svoje radno mjesto. Pandemija je pokazala, osim toga, i da u Njemačkoj funkcionira rad od kuće, odnosno "home office".

Ipak, ova zemlja se nalazi pred dramatičnim promjenama na koje ona, po mišljenju brojnih stručnjaka, uopće nije dobro pripremljena. "Tijekom 2020-ih godina mi ćemo doživjeti nevjerojatnu transformaciju na njemačkom tržištu rada", kaže i savezni ministar rada Hubertus Heil (SPD).

A te promjene diktiraju prije svega digitalizacija i automatizacija, ali i velika smjena dominantnih tehnologija, poput ekspanzije elektromobilnosti.

Budućnost rada

A učinci tih promjena se znatno razlikuju od branše do branše. Hilmar Schneider, direktor Istraživačkog instituta o budućnosti rada u Bonnu, uočava ipak jedan veliki trend: "U načelu je prošlo doba teškog fizičkog rada. Apsolviramo sve više intelektualnog rada ili rada koji se temelji na znanju."

Jednostavne aktivnosti, za koje je potrebna niža razina kvalifikacija, sve više će zamijeniti roboti ili računala – ili će radnici za njih biti loše plaćeni. "Već smo odmakli relativno daleko na tom putu i postigli neku vrstu ravnoteže", kaže Schneider za DW. "Ono što se može automatizirati već je automatizirano."

U industrijskom sektoru se već koristi mnoštvo strojeva i robota. A i u skladištima online trgovaca dobar dio rada preuzeli su strojevi. U njima radi manje ljudi nego u robnim kućama u centrima njemačkih gradova, koje se u posljednje vrijeme redom zatvara…

U sektoru logistike tek predstoje velike transformacije: teretnjacima još uvijek upravljaju ljudi, a po mišljenju stručnjaka, samo je pitanje vremena kada će i poslovi biti ukinuti – a kamioni početi voziti autonomno. Ista stvar vrijedi i za taksi-branšu, odnosno ponuđače iz tog uslužnog sektora, poput Ubera.

Pogođeni i visokoobrazovani

I sociolog Roland Verwiebe je uvjeren u to da će nestati brojna radna mjesta. No, za razliku od Schneidera, on ne vjeruje da je situacija na tržištu rada u "ravnoteži", odnosno da razloga za brigu imaju samo slabije kvalificirani posloprimci.

Digitalizacija predstavlja "smjenu epoha", kaže Verwiebe, profesor za socijalnu strukturu i socijalnu neravnotežu na Sveučilištu u Potsdamu. "Ono što je novo kod ovog razvoja je činjenica da su pogođeni i visokokvalificirani poslovi."

Kao primjer navodi prevoditelje, kojima posao "otimaju" sve bolji software-programi poput Google Translatora ili DeepL-a. "Potencijalno bi to moglo pogoditi i odvjetnike zato što se veći broj pravnih savjeta koji su potrebni mušterijama ustvari može obaviti i poluautomatski." I banke posljednjih godina "režu" radna mjesta.

Njemačka se nalazi usred transformacije i taj proces će se u budućnosti još i intenzivirati, dodaje Verwiebe za DW. I napominje kako postoji opasnost da Njemačka izgubi priključak s drugim zemljama svijeta po pitanju digitalizacije.

Manjkavo obrazovanje

Pandemija koronavirusa je razotkrila velike slabosti po tom pitanju, pogotovo u području javne uprave. Uredi javnog zdravstva su često bili preopterećeni, koristili su čak i faks-uređaje za komunikaciju i nadzor širenja infekcija – a ne moderna sredstva digitalnog komuniciranja.

Ali država je još više zakazala po pitanju digitalnih kompetencija mladih ljudi. "To je prvoklasni politički propust da mi u 2021. godini moramo zaključiti kako uopće ne postoji školski predmet digitalno obrazovanje", kaže Verwiebe.

No, nije samo digitalizacija ono što ugrožava radna mjesta. Zahvaljujući usponu elektromobilnosti, u iduće četiri godine će u njemačkoj automobilskoj industriji nestati 200 tisuća radnih mjesta, jednostavno zato što su e-motori i e-pogoni manje kompleksni. To je rezultat studije ifo-instituta koju je naručilo Udruženje njemačke autoindustrije (VDA).

Istovremeno će, po najnovijim procjenama, u području proizvodnje i održavanja e-automobila nastati još više radnih mjesta nego što će ih nestati u procesu transformacije.

Novi poslovi

Stari poslovi nestaju, a novi nastaju i u drugim branšama. Oko 1.2 milijuna radnih mjesta će do 2035. nastati u onim zanimanjima koja teško može zamijeniti tehnologija, tvrdi studija konzultantske tvrtke Deloitte – većinom se radi o poslovima u području zdravstva, podučavanja i obrazovanja, odnosno menadžmenta i uprave.

Slaba je to utjeha za ljude koji će izgubiti radno mjesto zbog digitalizacije jer njima često nedostaju kvalifikacije za novonastale poslove. Dodatni je problem činjenica da je sektor slabije plaćenih poslova u Njemačkoj ogroman – svaki peti zaposlenik (oko 20 posto) radi za minimalac ili neznatno bolju plaću. U skandinavskim zemljama, u Nizozemskoj ili Francuskoj ta je kvota dva puta manja.

Izlaz iz tog stanja je u obrazovanju i doškolovavanju. Samo u autobranši će već uskoro oko 800.000 ljudi biti potrebna neka nova ili druga kvalifikacija, procjenjuje konzultantska kompanija Boston Consulting Group.

Njemačka će, kao društvo koje je sve starije, i ubuduće biti ovisna o doseljavanju iz inozemstva, kaže istraživač Schneider. "Pritom su nam potrebni koncepti čiji je cilj privlačenje visokokvalificiranih osoba u Njemačku." A po tom pitanju i on vidi još uvijek "dosta prostora za poboljšanja".