STRUČNJACI OBJASNILI Ovako dolazi do islamističke radikalizacije

STRUČNJACI OBJASNILI Ovako dolazi do islamističke radikalizacije

Foto: Wikipedia

BRITANSKA stručnjakinja za islam i terorizam Katherine Brown objasnila je za Independent koji su glavni faktori islamističke radikalizacije i kako do nje zapravo dolazi.

Stručnjak Međunarodnog centra za proučavanje radikalizacije i političkog nasilja (ICSR) Peter Neumann definirao je radikalizaciju kao "sve što se dogodi prije nego bomba eksplodira". Također je naglasio da se teroristi ne rađaju, već stvaraju.

Teorije koje se fokusiraju na pojedince su beskorisne

Neki proučavatelji radikalizacije fokusiraju se na individualce - njihov odgoj, traume ili diskriminaciju koju doživljavaju, društvene veze i ekonomski status. Ovaj pravac u istraživanju doveo je do ogromnog niza međusobno povezanih varijabli.

Američka globalna tvrtka za istraživanje i razvoj RAND tako je identificirala preko 200 važnih faktora radikalizacije, a njujorška policija ju je pak previše pojednostavila svojim modelom "piramide". RAND-ov model je toliko kompleksan da je beskoristan za otkrivanje i predviđanje radikalizacije, a prema modelu njujorške policije bi svatko mogao biti terorist.

ISIS i Al-Kaida tvrde da muslimani na zapadu nemaju nikakva prava, a oni će ih dovesti do zlata, boga i slave

Drugi pravac istraživanja radikalizacije fokusira se na dva faktora: faktore privlačnosti i poticajne faktore. Faktori privlačnosti radikalizacije naglašavaju političke i ideološke ciljeve proučavanih skupina.

U slučaju ISIS-a i Al-Kaide propaganda se temelji na poticajnim faktorima. Tako tvrde da se muslimane na zapadu ponižava, sprječava prakticiranje islama, a njihova ideologija i politika će ih dovesti do zlata, boga i slave.

Efekt "bratske veze": "Mi protiv svijeta"

Psihijatar Marc Sageman spominje efekt "bratske veze", kojim se stvaraju čvrsti osjećaji povjerenja i pripadanja među radikalnim individualcima u mentalitetu "mi protiv svijeta".

Rad Katherine Brown ističe "hiper-maskulinost" osjećaja za avanturu u džihadu - jedan član ISIS-a tako je izjavio da je vjerski rat "bolji od igre Call of Duty". ISIS predstavlja iskrivljenu utopijsku politiku koja kritizira probleme individualca, poziva na dramatične akcije te prividna rješenja.

Društva s visokom razinom siromaštva i diskriminacije imaju i višu razinu radikalizacije

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Kombinacija poticajnih faktora i faktora privlačnosti ne dovodi do univerzalne formule koju bismo mogli primijeniti na sve oblike radikalizacije. Brown predlaže da fokus s pojedinca prebacimo na istraživanja okolina i struktura koje stvaraju nasilne skupine.

Iako društva s visokom razinom siromaštva i diskriminacije imaju i visoku razinu radikalizacije, siromašni i diskriminirani članovi takvih društava nisu nužno oni koji postaju radikalni.

Izvor problema je politika: Sektaštvo u Iraku, slabe vlasti u Pakistanu i Afganistanu, Gaddafijevo naslijeđe u Libiji

Bitan faktor radikalizacije je politika. Sektaštvo u Iraku je veliki čimbenik u usponu ISIS-a, slabe strukture vlasti u Afganistanu i Pakistanu dovode do ovisnosti o Al-Kaidi i pakistanskim Tehrik-i-Talibanima, a posljedice brutalnih režima Gaddafija i njegovih sljedbenika u Libiji osjećat će se još generacijama.

Prepoznavanje ovih "korijena" radikalizacije može nam pomoći u globalnom djelovanju protiv terorizma te smanjivanju nasilja.

Teroristi pokušavaju istrijebiti sve one koje smatraju "nesavršenima"

Razumijevanje nastanka ekstremizma i njegovih uzroka ne objašnjava u potpunosti zašto se netko odluči na napad na koncertnu dvoranu te zašto ubije toliki broj ljudi.

Teroristi razmatraju potencijalne žrtve te strateški biraju lokacije svojih krvoprolića. Uvjereni da čovječanstvo može biti "usavršeno", ISIS i slične skupine žele istrijebiti sve one koje smatraju nesavršenima, a to su prvenstveno žene, homoseksualci i muslimani iz drugih sekti.

Žele uništiti temelje našeg društva i zajedništva te zavladati politikom straha i izolacije

Napad u Manchesteru dio je uzorka, od napada u Sohou, preko onih u Baliju, sve do napada u Parizu. Temelje se na iskrivljenom totalitarizmu koji inzistira da ove skupine ne mogu dijeliti svijet s "Drugima". Skupine poput Tehrik-i-Talibana i ISIS-a napadaju javna okupljanja, festivale, koncerte, političke skupove, sve događaje na kojima se okupljamo kako bismo izrazili zajedničku humanost i "svjetovnost".

"Ne smijemo im dopustiti da nam oduzmu zajedništvo"

Teroristi vode politiku straha i izolacije i žele ju proširiti na cijeli svijet. Njihovo nasilje razara temelje našeg društva potkopavanjem osjećaja povjerenja koji gradi naše zajedništvo.

Katherine Brown upozorava da ne smijemo dopustiti teroristima da uguše naš politički i društveni život: "Ne smijemo im dopustiti da nam oduzmu zajedništvo". Tvrdi da je dugoročno najbolja borba protiv terorizma sudjelovanje u upravo ovakvim javnim događajima koje najviše napadaju.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara