Foto: 123rf/Arxiv

UMJETNA inteligencija i automati posljednjih se godina razvijaju tolikom brzinom da bi kroz 50-ak godina mogli preuzeti praktički sve poslove koje danas obavljaju ljudi, pokazalo je ispitivanje provedeno među stručnjacima koji se bave robotima.

Istraživanje, predstavljeno na Arxiv.org, proveli su znanstvenici s Oxforda i Yalea. Anketa je bila razaslana na 1600 adresa, a u njoj je u konačnici sudjelovalo 352 stručnjaka koji su tijekom 2015. godine izlagali na jednoj od dvije velike konferencije o strojnom učenju i obradi informacija u mozgu - Conference on Neural Information Processing Systems i International Conference on Machine Learning.

Sudionici su trebali procijeniti u kojoj bi godini u budućnosti umjetna inteligencija mogla postati superiornija ljudima u obavljanju različitih zadataka od slaganja rublja i LEGO kocaka, preko prevođenja jezika do upravljanja kamionima.

Rezultati su pokazali da bi strojevi mogli postati bolji od ljudi u prevođenju od amatera do 2024., u pisanju školskih eseja do 2026., u vožnji kamiona do 2027., u radu u trgovinama do 2031., u pisanju bestselera do 2049., a u kirurgiji do 2053. Znanstvenici procjenjuju da je vjerojatnost oko 50% da će umjetna inteligencija nadići ljudsku u narednih 45 godina te da će svi ljudski poslovi postati automatizirani kroz 120 godina. Zanimljivo je da su azijski sudionici studije dali značajno ranija predviđanja od svojih kolega iz SAD-a.

Rezultati imaju vrlo dalekosežne društvene posljedice, upozorila je za New Scientist Katja Grace iz Instituta za istraživanje strojne inteligencije na Sveučilištu Berkeley u Kaliforniji.

Koliko vjerovati stručnjacima?

Dok čitate ove zaključke, vjerojatno si postavljate pitanje: Koliko su pouzdane ovakve futurističke procjene stručnjaka? U svijetu nuklearne energije poznata je činjenica da znanstvenici već više od pola stoljeća najavljuju da će nam trebati još 30-ak godina do ostvarenja prve ekonomski isplative elektrane na fuziju. Slično predviđanje jednako je vrijedilo sredinom 20. stoljeća kao i danas. No tu treba imati na umu da su zastoj u razvoju fuzije uzrokovali specifični problemi u razvoju tehnologija kojima se trebaju ostvariti ekstremni uvjeti – goleme temperature i tlakovi - neophodni za pokretanje fuzije kakva postoji na Suncu.

S druge strane u 2015., u vrijeme dok se radilo ovo istraživanje, stručnjaci su predviđali da će umjetnoj inteligenciji trebati 12 godina da pobijedi šampione u igri Go. Pokazalo se da su bili previše oprezni. Naime, AlphaGo, kreacija Googleovog projekta DeepMind, nedavno je pobijedio najboljeg svjetskog šampiona Kea Jiea. Strojevi su postali bolji od ljudi i u brojnim drugim vještinama, primjerice u čitanju s usana ili pretraživanju policijskih podataka.

Razlozi za brigu

Iz svega navedenog možemo zaključiti da je precizne procjene za pojedina područja nezahvalno davati. Također je teško predvidjeti kada će strojevi postati bolji baš u svemu od svih ljudi. No svakako možemo biti prilično sigurni da će u dogledno vrijeme tehnologija u mnogim područjima nadmašiti prosječne ljude.

Nova studija pokazala je istovremeno da stručnjaci ne podržavaju medijsku histeriju prema kojoj će razvoj umjetne inteligencije ugroziti opstanak ljudi – sudionici procjenjuju da je vjerojatnost za tako nešto manja od 5%.

Predviđanja ne podrazumijevaju da će u cijelom svijetu s napredovanjem umjetne inteligencije postupno zavladati nezaposlenost. Povijest je do sada uvijek pokazivala jedan te isti trend – da razvoj novih tehnologija istovremeno s eliminacijom određenih zastarjelih poslova stvara nove. Primjerice, posao upravitelja dizalom danas je potpuno besmislen. No u vrijeme kada su oni imali neku funkciju, nisu se mogli ni zamisliti poslovi koji su se kasnije pojavili u informatičkoj i računalnoj industriji. Osim toga, s razvojem tehnologija pale su cijene svih mogućih proizvoda, od poljoprivrednih do obrazovnih i medicinskih, smanjila se glad, skratilo se radno vrijeme, poboljšalo se zdravlje, povećala se udobnost življenja i produžio se život.

Konačno u kontekstu razvoja umjetne inteligencije i automatizacije u brojnim razvijenim zemljama svijeta posljednjih godina sve više se raspravlja o mogućnosti uvođenja kraćeg radnog vremena i temeljne plaće.

Zaključak je da bi ljudi danas trebali biti spremni na cjeloživotno učenje kako bi se prilagođavali promjenama na tržištu rada, ali da ne bismo trebali biti pesimistični.