POTREBNA nam je izmjena Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom koja penalizira one koji su već postigli ciljeve u odvojenom prikupljanju otpada te uvođenje naknade za odlaganje komunalnog otpada na odlagalištima kao stimulativne mjere za njegovo odvojeno prikupljanje, zaključak je konferencije o ulozi javnog i privatnog sektora u kružnom gospodarenju otpadom koja je u nedjelju završila u Poreču.

Više od 250 stručnjaka iz Hrvatske i inozemstva zaključke je donijelo na temelju analize postojeće legislative i stanja na terenu. 

Nisu isključili ni izgradnju energana u sklopu centara za gospodarenje otpadom u kojima bi se mogao zbrinuti otpad koji se ne može reciklirati. 

"Naš zakonodavni okvir kontinuirano treba usklađivati sa standardima propisanim u EU direktivama. Nažalost, događa se da se i doneseni propisi u cijelosti ne provode. Od 2013., kada je donesen Zakon o održivom gospodarenju otpadom, propisano je uvođenje naknade za odlaganje komunalnog otpada na odlagalištima, tzv. landfill tax, koja do danas nije uvedena, a bez koje će biti teško zaokružiti sustav gospodarenja otpadom", istaknuo je predsjednik Udruženja komunalnog gospodarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Tomislav Ćurko.

Talijanska iskustva

Izbjegavanje primjene potencijalno nepopularnih mjera sigurno neće riješiti nagomilane probleme, nego će samo otežati uspostavu sustava, ocijenila je Sonja Polonijo iz Udruge gradova. Kao primjer je navela sjevernu Italiju i njemačku pokrajinu Baden Württemberg koje su u kratko vrijeme povećale stupanj odvojenog prikupljanja komunalnog otpada i za 40 posto. Polonijo kaže da su sustav uvodili dosljedno, otvoreno su komunicirali s građanima te se ni na jednoj razini nisu ustručavali donositi hrabre političke odluke kada su procijenili da treba.

"S obzirom na to da Hrvatskoj vrijeme za postizanje onoga na što se prije desetak godina obvezala uskoro istječe, krajnje je vrijeme za promjenu pristupa toj problematici kako bi se kroz blisku i otvorenu komunikaciju i suradnju svih dionika sustava omogućilo daleko brže i kvalitetnije postizanje zacrtanih ciljeva", poručila je Polinijo.

Celjski gradonačelnik Šrot o slovenskim iskustvima

Na konferenciji je sudjelovao i celjski gradonačelnik Bojan Šrot koji je prezentirao rad Toplarne Celje koja je konceptualno integrirana u Regionalni centar za gospodarenje otpadom. U njoj se već 11 godina termički obrađuje prethodno obrađeni komunalni otpad. Tijekom tog razdoblja, po navodima Šrota, Toplarna je isporučila više od 270.000 MWh toplinske energije i oko 53.000 MWh električne energije. Pritom, kako je rekao, emisije u okoliš nisu ni jednom prelazile dozvoljene granične vrijednosti.

"Iskorištavanje energije iz otpada predstavlja s jedne strane veliki izazov, posebno u komunikacijskom smislu, no s druge strane je izvor energije koji je djelomično obnovljiv s nekoliko pozitivnih učinaka, kao što je iskorištavanje vlastitih energetskih izvora i smanjenje ovisnosti o uvozu energije", kazao je Šrot. Dodao je kako u Europi ima više od 500 postrojenja za spaljivanje otpada, primjerice u Berlinu, Zürichu, Münchenu, Beču, Oslu, Kopenhagenu, Madridu. 

Nema održivosti sustava bez uvažavanja ekonomske komponente

Sudionici konferencije složili su se kako svaki sustav gospodarenja otpadom ima opravdane troškove te da nema održivosti sustava bez uvažavanja njegove ekonomske komponente. Zato je ciklus kružne ekonomije moguće efikasno zatvoriti samo u win-win kombinaciji javnog i privatnog sektora s tržištem kao krajnjim regulatorom.

Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Dubravko Ponoš, koji je ujedno i otvorio konferenciju, kazao je kako je važno poticati otvoreni i konstruktivni dijalog te detektirati izazove s kojima se susrećemo jer ćemo, ističe, samo tako moći transformirati dosadašnje gospodarenje otpadom u održivi sustav. 

Međunarodna konferencija o ulozi javnog i privatnog sektora u kružnom gospodarenju otpadom održana je od 5. do 8. lipnja u Poreču, u organizaciji Business Media Croatije, izdavača stručnog časopisa Tehnoeko.