Mladež HDZ-a traži da se studentski rad počne računati u mirovinski staž
MINIMALNA studentska satnica od 1. siječnja 2027. iznosit će 7.06 eura neto, što je 50 centi više nego ove godine. Mladež HDZ-a pozdravila je povećanje satnice te poručila da očekuje i konkretno rješenje kojim bi se studentski rad ubuduće priznavao u mirovinski staž.
Povećanje studentske satnice posljedica je Vladine odluke o rastu minimalne bruto plaće na 1130 eura. Budući da je minimalna naknada za studentski rad zakonski vezana uz minimalnu plaću, njezinim povećanjem automatski raste i studentska satnica.
Koliko će studenti zarađivati od 2027.?
Minimalna studentska satnica povećat će se sa sadašnjih 6.56 na 7.06 eura neto. Za rad nedjeljom, blagdanom i noću propisano je povećanje od 50 posto, pa će minimalna naknada u tim terminima iznositi 10.59 eura po satu.
Prema podacima koje navodi Mladež HDZ-a, minimalna studentska satnica 2016. godine iznosila je 1.99 eura. U usporedbi s tim iznosom, satnica za 2027. bit će nominalno veća za približno 255 posto.
Mladež HDZ-a u priopćenju navodi da u Hrvatskoj godišnje radi oko 100.000 studenata, od ukupno približno 148.000. Ističu da je povezivanje studentske satnice s minimalnom plaćom važno jer omogućuje njezino povećanje bez zasebne odluke o studentskim naknadama.
Najavljeno priznavanje studentskog rada u mirovinski staž
Osim povećanja satnice, Mladež HDZ-a ponovno je otvorila pitanje priznavanja studentskog rada u staž mirovinskog osiguranja.
Navode da su taj prijedlog uključili u svoj izborni program za parlamentarne izbore 2024. godine, pod nazivom "Mladi za sve izazove", te da je potom uvršten među prioritete Vladina programa do 2028. godine.
Podsjećaju i da je premijer Andrej Plenković tijekom predstavljanja godišnjeg izvješća o radu Vlade u Saboru 13. listopada najavio izradu modela kojim bi se studentski rad mogao vrednovati kroz mirovinski staž.
Takav model zasad nije donesen. Još nije poznato koliko bi odrađenih sati bilo potrebno za priznavanje određenog razdoblja staža, kako bi se obračunavali doprinosi ni bi li nova pravila obuhvatila ranije odrađene studentske poslove.
Traže razgovore ministara i studentskih predstavnika
Mladež HDZ-a pozvala je na nastavak razgovora nadležnih ministarstava sa studentskim predstavnicima kako bi se utvrdio način priznavanja studentskog rada.
U razgovorima bi trebali sudjelovati ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs te ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić.
U priopćenju ističu da buduće rješenje treba vrednovati studentski rad, ali i voditi računa o tome da studenti imaju dovoljno vremena za studiranje i završetak fakulteta.
Studentska zarada do 12.000 eura bez poreza
Mladež HDZ-a podsjetila je i na ranije promjene propisa o studentskom radu. Među njima je omogućavanje rada izvanrednim studentima putem studentskih ugovora te uvođenje minimalne naknade za učenički rad, izjednačene s minimalnom studentskom satnicom.
Od početka 2026. povećan je i godišnji iznos studentske zarade koji se ne oporezuje, sa 10.800 na 12.000 eura.
Pritom treba razlikovati neoporezivi iznos studentske zarade od granice do koje se student može smatrati uzdržavanim članom obitelji za potrebe porezne olakšice roditelja. Ta je granica znatno niža i iznosi 3600 eura godišnje.
Što još navodi Mladež HDZ-a?
U priopćenju se navode i podaci o ulaganjima u studentski standard. Prema njihovim tvrdnjama, godišnje oko 15.000 studenata prima stipendiju, a cijena subvencioniranog studentskog obroka i dalje iznosi 0.86 eura.
Navode i da ulaganja u izgradnju i obnovu studentskih domova u 18 hrvatskih gradova iznose gotovo 300 milijuna eura. Istodobno se, prema podacima iz priopćenja, više od milijarde eura ulaže u obnovu obrazovne i znanstvene infrastrukture nakon potresa, uključujući 34 fakulteta i znanstvene institucije u Zagrebu.
Mladež HDZ-a među svojim prioritetima do kraja mandata navodi daljnji rast studentske satnice, razradu modela priznavanja studentskog rada u mirovinski staž i povećanje dostupnosti priuštivog stanovanja.
U tom kontekstu spominju Nacionalni plan stambene politike i novi Zakon o najmu stanova, za koji navode da bi trebao ograničiti rast najamnina.