VEĆ DESETLJEĆIMA sanjarimo o modelima znanstvenika koji ukazuju na to da je drevni Mars bio topao i vlažan planet; pogodan za razvoj života. Ti modeli prikazivali su davni Mars kao planet kojim teku velike rijeke i na kojem se formiraju skupine jezera. Zamišljali smo ga kao daleku Zemlju s malo različitim poretkom kontinenata, rijeka i oceana.

Na temelju tih pretpostavki, na daleki Crveni planet slali smo letjelice i rovere kako bi istražili postoje li na Marsu još uvijek tragovi prastarih mikroba. No, najnovija geološka analiza ukazuje na to da mreže dolina na Marsovoj južnoj polutci nisu isklesale rijeke, već ledenjaci, odnosno da je Crveni planet u svojoj dalekoj prošlosti bio hladan i leden, a ne topao i vlažan.

Proučavali više od 10.000 formacija kanala na Marsu

Znanstvenici iz Kanade i Sjedinjenih Država pregledali su više od 10.000 kanala na Marsu i usporedili ih s onima na Zemlji koji se formiraju ispod ledenjaka.

"Posljednjih 40 godina, otkad smo prvi puta otkrili doline na Marsu, pretpostavljamo da su ih isklesale rijeke koje su u davnoj prošlosti tekle tim planetom", rekla je geofizičarka Anna Grau Galofre, voditeljica studije.

"No formacije na dolinama su vrlo različite, što sugerira da su ih uzrokovali drugačiji geološki procesi", dodala je.

Stručnjaci su također pronašli neke sličnosti između određenih dolina na Marsu i podglacijalnih kanala na otoku Devon koji se nalazi na Arktiku. Ovaj otok je dobio nadimak "Mars na Zemlji" zbog karakteristika koje nalikuju onima na Crvenom planetu (hladnoća i neplodnost tla) te je NASA na njemu provodila neke obuke za svemirske misije, piše AFP.

Kako bi utvrdili na koji su način nastali kanali na Marsu, Galofre i njezini kolege analizirali su podatke o 10.276 kanala sa 66 mreža dolina diljem planeta. Usporedili su topologiju tih dolina sa 40.000 simulacija koje su prikazivale četiri različita načina formiranja dolina: putem rijeka stvorenih kišom ili snijegom, kretanja ledenjaka, otapanja vode ispod ledenjaka ili putem podzemne vode koja prodire kroz površinu.

Otkrili su da su 3 od 66 mreža dolina najvjerojatnije nastale prodiranjem podzemnih voda na površinu, a da su čak 22 mreže formirane otapanjem vode i njenim kretanjem ispod ledenjaka.

Devet mreža bilo je najsličnije simuliranim mrežama koje uzrokuje kretanje ledenjaka, 14 ih je nalikovalo protoku rijeka, a 18 mreža nije bilo dovoljno specifičnog izgleda da se mogu pouzdano pripisati bilo kojem mehanizmu formiranja, piše New Scientist.

Hipoteza da je velik dio dolina nastao zbog protoka vode ispod ledenjaka sugerira da su na drevnom Marsu postojala ogromna područja pokrivena velikim ledenim plohama. To je kontroverzna ideja, rekla je Galofre, jer su mnoge prijašnje studije ukazivale na to da je Mars u svojoj prošlosti bio mnogo topliji.

Što to znači za razvoj života na Marsu?

Srećom po astrobiologe, ali i po nas koji sanjamo o pronalaženju mikroorganizama na Crvenom planetu, ove divovske ledene površine ne bi spriječile razvoj života.

"Ledene ploče mogu osigurati sasvim solidno okruženje za život. Ono bi bilo termički stabilno, zaštićeno od zračenja i nudilo bi stalnu opskrbu vodom", rekla je Galofre.

"Takav drevni planet izgledao bi drugačije nego kako smo ga prije zamišljali, ali bi još uvijek bio pogodan za nastanak života", dodala je.

NASA-in rover Perseverance, koji je lansiran samo prije nekoliko dana, pomoći će odgovoriti na pitanje je li Mars nekada mogao podržati razvoj bioloških procesa. Na Crveni planet trebao bi stići u veljači 2021. godine. Sletjet će u krater Jezero i na njemu tražiti dokaze o postojanju drevnog života.

Zašto baš krater Jezero?

Krater Jezero na Marsu širine je 45 kilometara, a nalazi se na zapadnom rubu Isidis Planitie, velikog udarnog bazena koji je smješten sjeverno od ekvatora.

Ako su hipoteze o ledenoj prošlosti Marsa netočne, onda je ovaj krater vjerojatno u svojoj drevnoj prošlosti bio velika oaza. Znanstvenici pretpostavljaju da je prije tri do četiri milijarde godina na tom području tekla rijeka i stvarala vodeno tijelo veličine jezera Tahoe te taložila sedimente prepune minerala i gline.

Znanstveni tim iza rovera Perseverance vjeruje da bi se u toj davnoj delti mogle nalaziti očuvane organske molekule i drugi potencijalni tragovi koji upućuju na drevni život na Marsu, a možda će ovaj rover tijekom misije uspjeti i odgovoriti na pitanje je li drevni Mars zaista bio topao i vlažan ili je bio hladan i prekriven ledenim pločama.