PRIJE otprilike 10 milijardi godina, naša galaksija Mliječna staza izgledala je podosta drugačije nego što izgleda danas. Kako bi postigla svoju sadašnju veličinu, najvjerojatnije je u svojim mlađim danima progutala obližnju patuljastu galaksiju, piše CNN.

U ranim danima svemira, prije nekih 13 milijardi godina, zvijezde su se vrlo brzo formirale, što je dovelo do stvaranja prvih patuljastih galaksija, odnosno galaksija koje sadrže između 100 milijuna i nekoliko milijardi zvijezda. Mliječni put sada ima između 200 i 400 milijardi zvijezda.

Patuljke galaksije su se tijekom vremena spajale i formirale svoje veće inačice, a tim je procesom stvoren i današnji izgled naše galaksije.

Znanstvenici su, kako bi saznali u kojem je periodu Mliječna staza pripojila svoju suputnicu, koristili podatke svemirskog teleskopa Gaia, a rezultate istraživanja objavili su u uglednom časopisu Nature Astronomy.

Progutala je galaksiju Gaia-Enceladus

Astronomi su već prije primijetili da se galaktički halo naše Mliječne staze, što se odnosi na područje ispod i iznad spiralnog diska, sastoji od najmanje dvije komponente: jedna ima više plavih zvijezda, a druga više crvenih.

Kada su znanstvenici napravili detaljniju analizu plavih zvijezda, shvatili su da se zapravo radi o ostacima patuljaste galaksije poznate kao Gaia-Enceladus.

"Nakon proučavanja podataka s teleskopa Gaia, dobili smo uvid u starosnu raspodjelu zvijezda obje komponente i pokazalo se da one sadrže zvijezde koje su starije od onih u glavnom disku", napisao je u studiji astrofizičar Chris Brook, s instituta Instituto de Astrofísica de Canarias.

Dakle, zvijezde iz obje halo komponente dijele jednake starosne distribucije i starije su od većine zvijezda u glavnom tijelu naše galaksije. Ta starosna granica između haloa i diska može se povezati s momentom koji se dogodio prije 10 milijardi godina, odnosno s pripajanjem patuljaste galaksije većoj galaksiji, Mliječnom putu.

Znanstvenici su identificirali crvenu komponentu kao najstariju skupinu zvijezda formiranu unutar naše galaksije.

"Zadnji dio slagalice bila je količina metala, odnosno elemenata koji nisu vodik ili helij, u zvijezdama jedne ili druge komponente. Zvijezde u plavoj komponenti imaju manju količinu metala nego one u crvenoj“, kazao je astrofizičar Tomas Ruiz Lara, također s instituta Instituto de Astrofísica de Canarias.

Kaos je trajao 4 milijarde godina

Naime, zvijezde su se stvarale u obje galaksije, u prvobitnom Mliječnom putu i u patuljastoj galaksiji Gaia-Enceladus. No, rana Mliječna staza bila je četiri puta masivnija od svoje suputnice i sadržavala je više metala, tako da su znanstvenici mogli kategorizirati crvene zvijezde kao stare zvijezde rane forme naše galaksije, a plave kao stare zvijezde Gaie-Enceladus.

Prije otprilike 10 milijardi godina, došlo je do snažnog sudara i spajanja te dvije galaksije te su njihove zvijezde razbacane unaokolo, stvarajući pritom galaktički halo oko današnje forme Mliječne staze.

Svemirski kaos koji je nastao nakon spajanja i koji je trajao sljedećih 4 milijarde godina, izazvao je rapidno formiranje novih zvijezda. Na kraju se sve pomalo smirilo i u središtu galaksije stvorio se tanak disk plina u kojem se još uvijek, dan danas, formiraju nove zvijezde.