LJUDI koji često konzumiraju marihuanu kao jedan od glavnih razloga zbog kojih to čine navode da ih ona opušta. Međutim, poznato je da ne djeluju sve vrste marihuane jednako na sve ljude. Naime, pokazalo se da marihuana kod nekih može uzrokovati tjeskobu, psihozu i depresiju.

S druge strane ona se povezuje s opuštanjem mišića, ublažavanjem drhtanja kod Parkinsonove bolesti i ublažavanjem mučnine izazvane kemoterapijom. To je jedan od razloga zašto se posljednjih godina legalizira u medicinske svrhe.

Legalizacija je omogućila više istraživanja

Odnos između uporabe kanabisa, odnosno marihuane, i psihijatrijskih poremećaja složen je i potrebno je više istraživanja kako bi se bolje razumjeli njezini kratkoročni i dugoročni učinci na mentalno zdravlje. Takva istraživanja donedavno je bilo teško provoditi jer je marihuana uglavnom svuda bila zabranjena. Posljednjih godina više je zemalja legaliziralo marihuanu za medicinske svrhe, a neke i za rekreativne, što je omogućilo provođenje opsežnijih i kvalitetnijih istraživanja u laboratorijskim i populacijskim uvjetima.

Istraživanja u populaciji mogu biti problematična jer postoji veća vjerojatnost da će ljudi sa psihičkim bolestima i srodnim simptomima koristiti kanabis pa je moguće zamijeniti uzrok i posljedicu. Stoga je takve studije potrebno dobro urediti kako bi se takva mogućnost isključila.

Što su studije do sada pokazale?

Za sada se pokazalo da postoji značajna količina dokaza (iako ne govore svi isto) koji povezuju korištenje kanabisa s ranijim pojavama psihoze kod ljudi s genetskim čimbenicima rizika za psihotične poremećaje, uključujući shizofreniju i bipolarni poremećaj, kao i s lošijim simptomima kod ljudi koji već imaju ta stanja.

Postoje i dokazi, iako manje dosljedni, koji povezuju korištenje kanabisa sa samoozljeđivanjem, uključujući suicidalne misli i ponašanja.

Utjecaj različitih faktora u konzumaciji

Studije također pokazuju da postoje brojni čimbenici, kao što su dob u kojoj se počinje s konzumacijom, količina konzumirane marihuane, učestalost uporabe, vrsta marihuane i njezina jačina, odnosno udio THC-a, koji svi utječu na to kakve će efekte imati konzumacija kanabisa na mentalno zdravlje.

Nova studija učinka CBD-a i THC-a

U tom kontekstu zanimljivo je jedno novo istraživanje provedeno na Sveučilištu Colorado Boulder u SAD-u, koje sugerira da proizvodi od kanabisa s visokim udjelom nehalucinogenog spoja CBD-a (kanabidiola) mogu ublažiti tjeskobu bolje od proizvoda s dominantnim psihoaktivnim THC-om (tetrahidrokanabinola), i to bez potencijalnih nuspojava.

Studija objavljena u časopisu Cannabis and Cannabinoid Research provedena je na 300 ljudi i prva je randomizirana studija koja je ispitala kako legalni, komercijalno dostupni kanabis utječe na simptome anksioznosti.

"Trebamo više podataka prije nego što bismo mogli sa sigurnošću reći da postoje dugoročni korisni učinci, no kratkoročni učinci bili su vrlo jasni: CBD je bio povezan s ublažavanjem napetosti i tjeskobe uz ograničenu štetu", rekla je viša autorica istraživanja Cinnamon Bidwell s Odsjeka za psihologiju i neuroznanost na Institutu za kognitivnu znanost.

U studiji su korištene različite vrste marihuane

Kako bi bolje razumjeli različite kratkoročne i dugoročne učinke CBD-a i THC-a (dva primarna kanabinoida, odnosno aktivna sastojka u kanabisu), istraživači su angažirali 300 ljudi koji su imali probleme s anksioznošću.

Manja skupina od 42 ispitanika u studiji nije konzumirala kanabis, dok ga je veća skupina od 258 sudionika konzumirala. Ispitanicima koji su konzumirali kanabis nasumično su dodijeljene tri vrste legalno dostupnih proizvoda s različitim sadržajima CBD-a i THC-a.

Jedna je konzumirala proizvod s dominantnim THC-om (24% THC-a i 1% CBD-a), druga s dominantnim CBD-om (1% THC-a, 24% CBD-a), a treća s jednakim udjelima CBD-a i THC-a od po 12%.

Budući da američki zakon zabranjuje posjedovanje ili distribuciju komercijalno dostupnog kanabisa na sveučilišnim kampusima, uključujući čak i u istraživačke svrhe, sudionici su bili upućeni da kupe svoj dodijeljeni proizvod u određenoj ambulanti i koriste ga u svoje slobodno vrijeme izvan kampusa.

Tijekom četiri tjedna mogli su koristiti proizvode od kanabisa koliko su htjeli, a u prosjeku je to bilo tri do četiri puta tjedno.

Tijekom studije znanstvenici su, koristeći mobilni laboratorij, posjećivali sudionike u njihovim kućama i testirali ih prije i neposredno nakon što su pušili kanabis.

Zanimljivi rezultati

Na kraju istraživanja sve su četiri skupine prijavile da osjećaju smanjenu anksioznost. No skupine koje su konzumirale kanabis zabilježile su veća smanjenja u percipiranoj tjeskobi od skupine koja uopće nije konzumirala kanabis. Pritom su skupine koje su koristile proizvode s većim udjelima CBD-a pokazale najveće poboljšanje.

Posebno je zanimljivo to što su se sudionici u skupini koja je koristila kanabis s dominantnim udjelom CBD-a osjećali manje napeto neposredno nakon pušenja te što je kod njih također zabilježena manja vjerojatnost da će doživjeti paranoju odmah nakon konzumacije nego u druge dvije skupine koje su ga konzumirale.

"Naša otkrića upućuju na to da THC nije dugoročno povećao tjeskobu te da su oblici kanabisa kojima dominira CBD povezani s akutnim smanjenjem napetosti, što se može prevesti u dugotrajnije smanjenje simptoma tjeskobe", rekao je stručni asistent na istraživanju Gregory Giordano iz Centra za zdravlje i neuroznanost, gene i okoliš (CUChange).

Zašto CBD tako djeluje?

Bidwell, suvoditeljica CUChangea, primijetila je da CBD ima veća protuupalna svojstva od THC-a pa je sugerirala kako je moguće da proizvodi u kojima dominira CBD smanjuju tjeskobu suzbijanjem upale u mozgu i živcima.

No neki stručnjaci smatraju da postoji velik broj mehanizama koji bi mogli objasniti ovu pojavu možda i bolje od upalnog.

Bidwell je istaknula da rana i česta uporaba THC-a može povećati rizik od štetnih efekata povezanih s kanabisom poput kognitivnih poteškoća.

"Naša studija sugerira da proizvodi s CBD-om mogu trenutno ublažiti tjeskobu kod odraslih koji ih koriste, a moguće i dugoročno, na način koji je smislen i ne proizvodi nužno iste rizike ili štete kao THC ili lijekovi na recept", rekla je Bidwell.

"Trebamo više podataka prije nego što budemo mogli dati konačne preporuke, ali ovo su obećavajuće vijesti", dodala je.

Zašto je ovo istraživanje zanimljivo?

Ovo istraživanje zanimljivo je, među ostalim, zato što marihuana postaje sve legalnija i dostupnija, ali i zato što puno ljudi u svijetu i Hrvatskoj ima problema s anksioznim poremećajima.

Neki stručnjaci zagovaraju legalizaciju marihuane jer bi se njezina kvaliteta i sastav u tom slučaju mogli lakše kontrolirati i deklarirati, čime bi se mogli izbjeći neželjeni efekti konzumacije.

Tendencija prema samomedikaciji radi rasterećenja zdravstva

No neki stručnjaci smatraju da je dio priče, među ostalim, u pitanju zašto u nekim dijelovima SAD-a i nekim drugim državama postoji sklonost liberalizaciji marihuane, posebice u medicinske svrhe za koju je specifično da se ne distribuira u obliku nekih farmaceutskih pripravaka (otopina, tableta ili slično), već u obliku dijelova biljke.

Naime, s jedne strane opravdana je želja da se neke stvari nadgledaju, kontroliraju, oporezuju i slično, no s druge strane tu očito postoji i sklonost prebacivanja troškova liječenja nekih stanja na pacijente kroz samomedikaciju.

Za ilustraciju, istina je da kombinacija THC-a i CBD-a ima određeni efekt na sniženje tlaka u prednjoj očnoj sobici, ali za liječenje svih vrsta glaukoma ima 50-ak opcija koje su mnogo uspješnije. Slično je, primjerice, s mučninom i povraćanjem vezanim za kemoterapiju ili neke druge slučajeve u kojima su ti simptomi problem.

Kritičari tog aspekta legalizacije stoga ističu da ozbiljan liječnik, koji želi maksimalno dobro svom pacijentu, neće preferirati kanabis u odnosu na provjerene medicinske pripravke. No u nekim sustavima osiguranja te bolje, medicinski superiorne opcije više koštaju pa opterećuju zdravstvene osiguravatelje. A ako osoba nije ni na koji način osigurana, ovo joj je jeftinija, ali i lošija opcija od drugih, koje si ne mogu priuštiti. Dakle, u zemljama u kojima je legalizirana, marihuana se kupuje za mnoge uobičajene tegobe, čime se troškovi zapravo prebacuju na pojedince jer se promiče samomedikacija.

Neutralni učinci na troškove zdravstva

Međutim, neke studije, poput jedne provedene u Coloradu, a objavljene u uglednom BMJ-u, pokazale su da se na taj način teret za zdravstveni sustav u konačnici ne smanjuje, barem ne značajno, jer legalizacija marihuane ima dvojake učinke – i pozitivne i negativne.

"Legalizacija kanabisa za rekreacijske svrhe povezana je s neutralnim učincima na zdravstvo. U skladu s prethodnim dokazima, liberalizacija kanabisa povezana je s povećanjem broja nesreća s motornim vozilima, zlouporabe alkohola i ozljeda od predoziranja, ali i sa smanjenjem patnje zbog kroničnih bolova. Takvi učinci na razini populacije mogu pomoći pri donošenju budućih odluka u vezi s uporabom kanabisa, receptima i politikom", poručuju autori studije.