Sučelili se kandidati za predsjednika EU komisije, evo kakvu Europu žele

Sučelili se kandidati za predsjednika EU komisije, evo kakvu Europu žele
Foto: EPA

SPITZENKANDIDATI (istureni kandidati op.a.) pučana, socijalista, liberala i Zelenih u debati održanoj u četvrtak u Firenci podržali su snažniju integraciju Europske unije, no nisu se složili i koliko daleko Unija u tome treba ići. 

Kandidat pučana za čelno mjesto Komisije, Manfred Weber, je u četvrtak u raspravi s drugim spitzenkandidatima u Firenci, istaknuo kako bi se na nezadovoljstva Europljana moglo odgovoriti jačanjem Europskog parlamenta.Pouka je brexita da ljudi „traže svoj udio“ u vlasti i žele suverenitet, istaknuo je predsjednik kluba pučana u Europskom parlamentu i ustvrdio da je odgovor na to "više parlamentarne demokracije" 

Vizije Europske unije

„Kao budući predsjednik Komisije želim ojačati Parlament“, najavio je Manfred Weber u debati sa spitzenkandidatima socijalista Fransom Timmermansom, liberala Guyem Verhofstadtom i kandidatkinjom zelenih Ska Keller koja je u četvrtak održana na firentinskom Europskom sveučilišnom institutu (EUI).

„Žuti prsluci su upozoravajući znak da moramo učiniti promjene na društveno prihvatljiv način“, smatra Weber

Timmermans je istaknuo kako su svibanjski izbori odluka o „biti Europe“. U tom je kontekstu kritizirao Orbana i Salvinija koji predstavljaju Europu "nesloboda i granica".

„Europa koja je pravednija i slobodna te ostaje slobodna“, vizija je socijalističkog spitzenkandidata, što se, kako tvrdi, ugrožava u nekim državama zbog čega je potrebno „ustati i probuditi tihu europsku većinu“ koja želi pravednu i slobodnu Europu.

Timmermans je kao veliki problem ukazao na pogoršanje položaja srednje klase te istaknuo kako EU mora pronaći način za oporezivanje velikih korporacija koje uspješno izbjegavaju plaćanje poreza.

Ekonomska rješenja

Založio se za kružnu ekonomiju i uvođenje poreza na fosilna goriva.

„Onaj tko usvoji kružnu ekonomiju će najviše profitirati“, istaknuo je.

Guy Verhofstadt se založio za veće ovlasti EU-a na svim razinama. Smatra da treba uvesti transnacionalne liste koje su „prava demokracija“. Protiv je koncepta spitzenkandidata koje građani ne mogu izravno birati. Također je protiv načela jednoglasnog odlučivanja u Vijeću EU-a, a zalaže se za integrirano digitalno tržište EU-a koje bi moglo biti konkurentno na globalnoj razini.

„Potrebna je zajednička ekonomska politika koju vode Komisija i parlament“, ustvrdio je.

Žice na granicama

Ska Keller je istaknula da Zeleni ne žele Europu granica i žica.

„Želimo da su građanske slobode dostupne svakom građaninu, živio u Mađarskoj ili gdjegod drugo u Europskoj uniji“, rekla je Keller.

Također smatra da su transnacionalne liste bolje rješenje od nacionalnih te je ukazala na manjak transparentnosti u Vijeću EU-a, te da je potrebno objavjavljivati rezultate glasanja u Vijeću s više detalja.

„Bolje je staviti kamere u Vijeće“, šaljivo je dometnuo Verhofstadt.

Timmermans se nadovezao i rekao kako je potrebno više transparentnosti u radu Europskog parlamenta.

Naime, pučani ne žele da se zna koji lobisti imaju pristup europarlamentarcima, kazao je.

Zeleni također ne žele status quo nego EU koja će moći adresirati ključne globalne probleme, poput klimatskih promjena te stavljaju prosperitet građana ispred mjera štednje, istaknula je Keller i dodala kako je potrebno više javnih investicija.

Pitanje migracija

Čelnik pučana u EP-u je istaknuo kako je nužno uspostaviti kontrolu nad granicama te je rekao kako EU mora više pažnje usmjeriti na Afriku, iz koje dolazi velik broj izbjeglica.

Weber je kazao kako bi on uveo Povjerenika za Afriku.

Timmermans je kao glavni problem naveo to što nije reformiran sustav tražitelja azila.

„Migracijska je kriza nesposobnost država članica da se dogovore oko novog Dublinskog sporazuma““, smatra Verhofstadt.

Keller je pak istaknula da je neprihvatljivo da u 2020. ljudi umiru na Mediteranu, a da im nitko ne pomaže. Istaknula je da se europska politika prema migrantima mora temeljiti na europskim vrijednostima.

Vanjska politika EU ne smije biti interesna

Svi su se spitzenkandidati složili da EU mora imati snažniju zajedničku vanjsku politiku.

„Vanjska politika EU-a treba biti utemeljena na vrijednostima, a ne na ekonomskom interesu“, istaknuo je Weber i rekao da bi se o vanjskoj politici trebalo odlučivati većinski, a ne jednoglasno.

Keller je pak istaknula da vanjska politika EU-a treba biti „utemeljena na ljudskim pravima i demokraciji“. Iznijela je prijedlog osnivanja agencije koja nadgleda izvoz oružja koja bi, primjerice, onemogućila izvoz oružja Saudijskoj Arabiji.

„Trumpu se jedino možemo suprotstaviti ako smo ujedinjeni kao Europljani“, kazao je Timmermans i dodao kako je zadatak EU-a stvoriti stabilnost u Ukrajini i na zapadnom Balkanu.

Verhofstadt se založio za osnivanje europske vojske i „europskog FBI-ja“, no Timmermans je takvu zamisao odbacio.

„Mi nismo SAD, drugačije smo organizirani. Mislim da superpolicija nije rješenje za europske probleme“, odgovorio mu je Timmermans.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
;
Učitavanje komentara