JE LI PRAVOSUĐE jedan od najvećih problema ovog društva? Zašto veliki sudski predmeti traju desetljećima? Štiti li naše sudstvo bogate i moćne pojedince ili smo svi jednaki pred zakonom? To su neka od pitanja na koja je odgovarao Marin Mrčela, sudac Vrhovnog suda i gost današnje emisije "Nedjeljom u 2" Aleksandra Stankovića.

Za Mrčelu kažu da je ozbiljan sudac, a on kaže da dojam često vara i da je to dojam iz sudnice, s rasprave. 

Sudske slučajeve ne komentira, posebice nepravomoćne, ali za onu zbog remećenja radnog reda i mira da se čovjek godinu dana ne smije približavati spomeniku kaže "da to zvuči malo čudno, ali vidjet ćemo što će reći drugostupanjski sud". Prvi put čuje za takvu presudu. 

Na pitanje suzbija li se takvim presudama sloboda govora, kaže da treba odvagnuti slobodu govora i je li ta osuda bila nužna u demokratskom  društvu.

"Sloboda govora nije apsolutna" 

"Tu treba vidjeti pisani otpravak, što će pisati - je li on osuđen zato što je vikao ili zbog sadržaja koji je vikao. Tu treba postojati ujednačena praksa, vidjet ćemo što će reći drugostupanjski sud. Sloboda govora je jedna od sloboda koja je temelj demokracije, ali ni ona nije apsolutna", dodao je. 

Javnost postavlja pitanje zašto se zabranjuje približavanje spomeniku, a zlostavljačima se ne zabranjuje približavanje žrtvi. Mrčela kaže da je vrijeme trajanja zabrane približavanja određeno zakonom i kada prođe zakonski rok, onda ta mjera opreza više ne postoji. 

Osvrnuo se na slučaj Horvatinčić, kaže da je taj postupak trebao već biti okončan, volio bi da sudski procesi ne traju toliko dugo, ali uvijek ima iznimaka. 

Tvrdi da je kriva percepcija u javnosti da je sudstvo korumpirano, a korumpirani sudac najgori sudac. 

"Ako je igdje korupcija loša, onda je to u pravosuđu", dodaje. 

Postoje oni koji ne zaslužuju biti suci

Govorio je o hrvatskoj sudskoj vlasti, smatra da je ona u stanju nositi se s time. Kaže da u RH postoje oni koji ne zaslužuju biti suci, a ako su primili mito, na to treba reagirati. Dodao je da je u posljednjih 9 godina 7 sudaca primilo mito, kazne su bile od 1 do 10 godina. 

Komentirao je dugotrajnost sudskih postupaka, rekao je da se posljednjih 8 godina zaredom smanjuju i postupci su sve kraći - sada traju 132 dana. Dodao je da se trenutno rješava 1.800.000 predmeta. 

"Neki predmeti se i dalje ne rješavaju kako bi trebali i mediji na njih paze", naglasio je. 

Što se tiče velikih procesa (Sanader, Lovrić Merzel, Vidošević, Bandić...), predmeti se vuku po 10 godina i nema pravomoćne presude, kaže da to nije dobro za nikoga osim za okrivljeno i treba poboljšati način rada, a i zakonodavni okvir. 

Smatra da se u medijima pojavljuju stalno isti predmeti, njih 20-ak od kojih je pola nepravomoćno, ali se ne govori o osudama kojih je bilo, za primjer je naveo bivše ministre, gradonačelnike. 

Kako ubrzati velika suđenja?

Govorio je o tome kako ubrzati velike sudske predmete, smatra da treba poraditi na zakonima i vidjeti što treba mijenjati. Kaže da ima i sudaca koji se dobro ne snalaze kada stranke manevrima nastoje odugovlačiti postupak, DSV ne može sankcionirati takve suce. Oni mogu sankcionirati one koji nisu dobro obnašali svoj posao, kaže da je u zadnjih 10 godina pokrenuto 149 disciplinska postupka protiv sudaca, 103 suca su proglašena odgovornima, 12 ih je razriješeno. Dodao je da je u RH 1700 sudaca. 

Mrčela je sudac već 30 godina, smatra da suci u RH, obzirom na ekonomsku situaciju, imaju dobre plaće. Suci smiju raditi i honorarno, riječ je o predavanjima i pisanju knjiga. 

On je protiv imovinskih kartica sudaca, smatra da je to populistička mjera koja nema argument, ali oni su se pomirili s time. 

Govorio je o slučaju "Franak" kaže da su suci upozoreni da odluke moraju donijeti u što kraćem roku. Kaže da to nije jednostavan predmet, mnogi sudovi u EU ga još nisu riješili. 

Za javne prosvjede gdje se govori da se nešto i kako treba donijeti, smatra da javna prozivanja neće pridonijeti brzini i kvaliteti odluke. 

Vezano za pozdrav "Za dom spremni", sudovi o tom pozdravu ne sude jednako. Mrčela kaže da je za njega osobno to prekršaj, što pokazuje praksa Visokog prekršajnog suda.

"Uvijek postoje dvije strane" 

Osvrnuo se na slučaj "Daruvarac" i medijsko izvještavanje o tome, kazao je da treba voditi više računa i o pravima druge strane u postupku. Svjestan je da je javnost osjetljiva, ali postoje i dvije strane i tu treba postići ravnotežu koja bi olakšala rad svima. 

"Nije lako raditi ako o predmetu koji vodite svaki dan pročitate pet članaka. To nije jednostavno, sudac se od toga treba odmaknuti i ne smije na to obraćati pozornost. Naši suci su za to sposobni, ali to nije lako", dodao je. 

Na pitanje treba li donositi novi zakon o govoru mržnje, kazao je da treba raditi razliku između onoga što se objavljuje na portalima i onoga što se objavljuje na društvenim mrežama. Smatra da je veći problem prekršaji koji su razbacani po raznim zakonima. Čini mu se da treba podići društvenu svijest jer mnogi komentari su posljedica nepristojnosti, neznanja, neobrazovanosti. 

Kaže da treba postojati neka regulacija za neprimjerene ili uvredljive istupe. Govorio je o govoru mržnje na društvenim mjerama, rekao je da nakladnik o tome treba voditi računa. Smatra da policija treba reagirati ako postoji osnovana sumnja da bi kazneno djelo moglo biti učinjeno.