ZAPOSLENI u pravosuđu, većinom službenici, referenti i namještenici, nezadovoljni svojim položajem i materijalnim pravima, prosvjeduju i danas ispred zgrada sudova i državnih odvjetništava diljem Hrvatske kako bi upozorili na neodrživu situaciju vezanu uz njihove plaće.

"U Sindikatu državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) očekujemo da resorni ministar Ivan Malenica žurno primi naše izaslanstvo s obzirom na njegovu jučerašnju izjavu da planira razgovarati s predstavnicima sindikata", rekla je predsjednica Sindikata Iva Šušković koja se pridružila prosvjednicima pred Općinskim sudom u Sesvetama.

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica kazao je u utorak da suosjeća sa zaposlenicima koji su zbog malih plaća prosvjedovali pred sjedištima sudova diljem Hrvatske i najavio donošenje novog zakona kako bi se uveo model jednaka plaća za jednaki rad. "Taj je zakon dio aktivnosti koje provodimo kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti (NPOO) u okviru kojeg je 51 milijun kuna za unapređenje sustava", rekao je Malenica.

Prema podacima Ministarstva, od 7748 službenika i namještenika u pravosuđu, 5974 imaju neto plaću manju od 5500 kuna. Od toga ih 1070 prima plaću između 3000 i 4000 kuna, 1503 primaju između 4000 kuna i 4500 kuna, čak 2120 prima plaću između 4500 i 5000 kuna, a njih 1280 između 5000 i 5500 kuna. To je daleko ispod prosječne plaće u Hrvatskoj, koja je, prema podacima DZS-a, za razdoblje od siječnja do kolovoza 2021. iznosila 7086 kuna.

U sindikatu kažu kako vlada donosi Strategiju razvoja pravosuđa kojom utvrđuje prioritete i ciljeve čije će provođenje osigurati stabilno i sigurno okruženje za učinkovitiji rad pravosudnih tijela, no pitanje je kako to postići kada u tim tijelima rade službenici koji mahom grcaju u dugovima, a plaća im nije dostatna za pokriće osnovnih životnih potreba.

Dok vlada ide u smjeru usvajanja najviših europskih standarda, svoje namještenike drži na koeficijentu koji ne omogućuje ni Uredbom propisanu minimalnu plaću. Tome doskače naknadnim korekcijama plaće kako bi ipak bio isplaćen minimalac, uskraćujući im pritom ugovoreno pravo na minuli rad, tvrde u SDLSN.

Smatraju kako je najniži koeficijent složenosti poslova potrebno povećati za 29 posto da bi bruto plaća toga radnoga mjesta dosegnula bruto minimalnu plaću. Bez tog povećanja namještenik bi trebao raditi 58 godina kako bi mu plaća dosegnula iznos propisane minimalne plaće, ističu.

Kažu kako već dvije godine traže povećanje najmanjeg koeficijenta do razine ostvarenja prava na minimalnu plaću bez dodatka za minuli rad te povećanje za kategorije službenika i namještenika koji 2019. nisu bili obuhvaćeni povećanjem koeficijenata za devet posto.