"NE, NE. To nije dopušteno", rekao je sinoć Antonio Tajani iz Europske pučke stranke koji je predsjedao na saslušanju Dubravke Šuice za potpredsjednicu Europske komisije. Naime, sinoć se očekivalo kako će Šuica odgovarati na niz pitanja vezano za njenu imovinu, a na koja nije davala odgovore još iz vremena kada je bila dubrovačka gradonačelnica.

Od javnosti i neugodnih pitanja spasio ju je sinoć Tajani, kazavši kako se eventualni sukob interesa i imovinska kartica Dubravke Šuice već razmatrao na ranijim odborima. Obavijestio je tako europarlamentarce da joj ne postavljaju pitanja o imovini te se više nije ni javljao. No, tko je Tajani koji je uskočio Šuici u pomoć? 

S Berlusconijem osnivao stranku

Tajani je predsjednik Europskog parlamenta u prošlom sazivu, a radi se o vrlo konzervativnom političaru koji je u sjajnim odnosima s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem. 

Tajani je bivši časnik talijanskog ratnog zrakoplovstva, a zatim je bio i novinar talijanske javne televizije RAI te lista Il Giornale. Tajani je i član grupacije Europskih pučana (EPP), a u politici je uvijek zagovarao oštre konzervativne stavove. 

Tajani ne samo da je suosnivač stranke Forza Italija bivšeg talijanskog premijera Silvia Berlusconija, nego je i njegov dobar prijatelj. Jedno vrijeme, Tajani je bio i njegov glasnogovornik. U Europski parlament biran je do sada pet puta.

Tajani u aferi Dieselgate

Šira javnost upoznala ga je kada je kao povjerenik za transport, industriju i poduzetništvo nije napravio ništa povodom afere Dieselgate i to 2015. godine. Naime, uprava koncerna Volkswagen preradila je softver koji pokazuje razine štetnih emisija motora. Volkswagen je u SAD-u bio prisiljen na isplatu preko 20 milijardi eura odštete, a taj proces počeo je polako i Europi, no tek sada.  

Tajanija se optuživalo ne samo da je znao što se događa, a da nije ništa poduzeo, nego da je upravo on izmjenama EU propisa olakšao varanje na testovima za ispušne plinove.

"Živjele talijanska Istra i talijanska Dalmacija"

Iako konzervativac s upitnim desničarskim stavovima s izjavama o teritorijalnim pretenzijama koji je bio umočen u nekoliko afera, Tajani je bio vrlo čest i rado viđen gost na predizbornim skupovima HDZ-a. Antonio Tajani je, kao tadašnji potpredsjednik Europskog parlamenta, osobno dao podršku HDZ-u i Plenkoviću na predizbornim skupovima na izborima za sabor 2016. godine. Plenković se pak često hvalio na svojim službenim profilima na Twitteru svojim prijateljstvom s Tajanijem, a HDZ je službeno objavio da su ponosni kada je Tajani izabran za predsjednika Europskog parlamenta. 

Upravo zbog ovog Andrej Plenković i vlada oklijevali su u prvom trenutku osuditi izjave Tajanija početkom ove godine. 

Podsjetimo, Tajani je početkom godine tijekom Dana sjećanja na žrtve fojbi kod Trsta rekao; "Živio Trst, živjele talijanska Istra i talijanska Dalmacija". Njegova izjava izazvala je pravu diplomatsku buru na koju je najjače reagirala slovenska diplomacija. 

Žestoka i brza reakcija slovenskih institucija

"Revizionističke izjave predsjednika Europskog parlamenta Antonija Tajanija, koje opravdavaju fašizam, potaknule su nas da kao građanke i građani pojedinih država Europe zatražimo njegovu neopozivu ostavku s mjesta predsjednika iznimno važne institucije Europske unije, budući da nije pokazao vjerodostojnost potrebnu za obnašanje takve časne funkcije. Tajani je svojim izjavama u Basovizzi izvršio reviziju povijesti i, služeći se potpuno nedopustivom retorikom, pozdravima talijanskoj Istri i talijanskoj Dalmaciji iskazao fašističke teritorijalne tendencije, za koje u Europi 21. stoljeća nema mjesta", stajalo je u pismu slovenskih političara koji su tražili Tajanijevu ostavku. 

Isti dan kada su mediji objavili Tajanijev skandalozni govor, u Sloveniji su na njegove izjave promptno i žestoko reagirali premijer, predsjednik države i ministarstvo vanjskih poslova, dakle sve relevantne državne institucije. Hrvatske institucije, a pri tome mislimo na hrvatskog premijera Plenkovića i predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović te šefa sabora Gordana Jandrokovića prvi dan su prespavale. 

Plenković rekao da će njegov prijatelj sve objasniti 

Trebalo je čekati dva dana kasnije da premijer Plenković stidljivo izađe pred novinare, mlako osudi Tajanijeve izjave te naglasi kako su telefonski razgovarali.

Plenković od Tajanija nije u početku zatražio čak ni ispriku, nego je upućivao na to da će njegov osobni prijatelj dodatno pojasniti što je htio reći. Tajani je onda ubrzo objavio neuvjerljivo pojašnjenje u kojemu je tvrdio da njegova izjava o "talijanskoj Istri i Dalmaciji" nije izraz teritorijalnih pretenzija.

Kakva blamaža oko Tajanija

Kolindi je trebalo još dulje nego Plenkoviću da nešto javno poruči oko Tajanijevih izjava. Izdala je priopćenje od tek "mršavih" 38 riječi. Najviše se tada izblamiralo Ministarstvo vanjskih poslova Marije Pejčinović Burić, koje isprva nije znalo što bi trebalo učiniti. Na pitanje hoće li Hrvatska poduzeti neke korake u vezi s Tajanijevim izjavama, Pejčinović Burić je odgovorila da je na Europskom parlamentu da se očituje. Tek onda će Hrvatska vidjeti što će i kako reagirati, kao da reakcija Hrvatske kao članice EU-a ovisi o reakciji Europskog parlamenta. Izdali su i oni priopćenje gotovo tri dana nakon incidenta i dva dana nakon što su to napravile sve slovenske institucije.

Objašnjenje za takvo ponašanje hrvatskog državnog vrha vjerojatno se, uz poslovičnu nesposobnost, nalazi u tome što je Tajani član Europske pučke stranke (EPP), kojoj pripada i HDZ, te Plenković očito nije htio biti jako grub prema svom stranačkom kolegi i osobnom prijatelju, dok su hrvatski nacionalni interesi i dostojanstvo tada stavljeni u drugi plan. Samoproglašeni veliki europejac Plenković se u slučaju Tajanijevih skandaloznih izjava postavio podanički, a ne državnički, za razliku od slovenskog premijera Šarca. I što je najbitnije, nakon tog incidenta ostao je u dobrim odnosima s Tajanijem. Kao što smo mogli vidjeti sinoć, tako nešto se ne zaboravlja. 

Hvalio javno Mussolinija

No, vratimo se na početak godine. Tajani se, na kraju, zbog svoje izjave morao ispričati kako hrvatskoj, a tako i talijanskoj strani, no mnogi i danas smatraju kako ta njegova isprika nije bila uvjerljiva. Da Tajani unatoč isprici i dalje ima desničarske stavove bliske fašizmu, postalo je jasno vrlo brzo. 

Talijanski mediji izvijestili su da je Tajani u intervjuu za popularnu radijsku emisiju La Zanzara rekao: "Mussolini? Dok nije objavio rat cijelom svijetu sljedeći Hitlera, dok nije donio rasni zakone i izuzmemo li dramatični događaj vezan uz Matteottija (Mussolinijev suparnik kojeg je ubio režim op.a.) radio je pozitivne stvari da bi se izgradila infrastruktura u našoj zemlji". 

Tajani se tu nije zaustavio te je rekao da se u slučaju Mussolinija mora biti - objektivan.

"Treba biti objektivan. Nisam fašist, nikad nisam bio fašist i ne dijelim njegovu političku misao, ali moramo biti iskreni, gradio je ceste, mostove, zgrade... Poboljšao je mnoge dijelove naše Italije", rekao je Tajani tek dodavši da su krive stvari kao što su rasni zakoni i rat, vrlo ozbiljni. 

Lynn Boylan, članica Europskog parlamenta iz redova irskog Sinn Féina, žestoko je tada kritizirala Tajanija i nije bila jedina. 

"Mussolini je možda odgovoran za 430.000+ ubojstava, ali pogledajte njegove ceste i mostove! Ozbiljno, ovo je predsjednik EU parlamenta", napisala je na Twitteru.