JUČERAŠNJA odluka županijskog, a potom i Nacionalnog stožera, o zabrani rada teretanama i fitness centrima u drugom najmnogoljudnijem hrvatskom gradu i pripadajućoj mu županiji, s punim je pravom razbjesnila ne samo vlasnike tih objekata, nego i svih sportaša i rekreativaca koji koriste njihove usluge.

>> Ovo je popis novih drastičnih mjera u Splitsko-dalmatinskoj županiji

Podsjetimo, odluku o dvotjednoj zabrani rada teretanama i fitness centrima u Splitsko-dalmatinskoj županiji jučer je predložio Stožer civilne zaštite te županije, a odmah potom ju je odobrio i Nacionalni stožer. Zabrana je na snagu stupila u ponoć.

U vezi te odluke u oči odmah upada niz nelogičnosti i kontradiktornosti.

Naime, županijski stožer Splitsko-dalmatinske županije proglasio je teretane novim žarištima koronavirusa. Pritom nisu naveli niti jednu jedinu relevantnu brojku. Ako županijski i nacionalni stožer donose odluku koja je itekako upitne ustavnosti, onda su dužni građanima dati odgovore na ključna pitanja, odnosno argumentirati zbog čega se točno preko noći ljudima dokida pravo na rad koje jamči najvažniji pravni dokument u državi - Ustav RH.

>> Ustavna stručnjakinja o zatvaranju teretana: Poslušajmo, za promjenu, i pravnike

Pitanja na koje stožeri ne daju odgovore

Ovo su samo neka od tih pitanja: Koliko je točno novozaraženih detektirano u teretanama i fitness centrima i u kojem periodu? Jesu li te brojke novozaraženih statistički značajne u odnosu na ostala žarišta poput svadbi, misa i obiteljskih okupljanja? Zašto rad nije zabranjen odnosno ograničen samo teretanama i fitness centrima koje su se, kako tvrde stožeraši, pokazali kao žarišta zaraze?

>> HZJZ ne zna gdje se zarazilo 58 posto ljudi. Šef HZJZ-a: To nije moje izvješće

Po čemu su teretane opasnije od crkava?

Baš kao što javnosti ne nude odgovore na gore navedena konkretna pitanja (koja je Index u više navrata uputio županijskom stožeru, a odgovora još uvijek beketovski čekamo), stožeraši iz Splitsko-dalmatinske županije, baš kao i oni iz zagrebačke središnjice, odbijaju konkretno odgovoriti i na pitanja o mogućim žarištima zaraze vezanim uz vjerska okupljanja.

Uzmite samo jučerašnji primjer: u Sinju, gradu u kojem je nedavno održana Alka (uz već uobičajeno nepridržavanje epidemioloških mjera kao što su nošenje maski i držanje fizičke distance) te misa za katolički blagdan Velike Gospe u prepunoj sinjskoj crkvi (na kojoj su bili šef županijskog stožera, HDZ-ov župan Blaženko Boban te ravnatelj splitske bolnice Julije Meštrović), jučer je zabilježeno 12 novozaraženih.

>> U Sinju čovjek na čovjeku u crkvi. Svećenik: Nadam se da nitko nema koronu

Novinari su tako jučer na press konferenciji Stožera Splitsko-dalmatinske županije postavili pitanje koliko se novozaraženih vezuje uz sinjsku Alku odnosno proslavu Velike Gospe u tom dalmatinskom gradu. Dvije čelne osobe splitskog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, Željka Karin i Dijana Nonković, dale su kontradiktorne odgovore.

>> Koliko se ljudi zarazilo na Alki i Velikoj Gospi? U Splitu daju čudne odgovore

Kontradiktorni odgovori na pitanja o Velikoj Gospi i Alki

"Mi ne možemo sa sigurnošću reći je li Alka ili proslava Gospe, s obzirom na to da vam oni ne kažu i ne povezujemo to s time, to je bio tako veliki događaj i na jednom i na drugom mjestu, tako da nam je teško procijeniti je li to zbog toga. Ali sama organizacija, moramo naglasiti, Alke, nemamo nijedan podatak da je onaj tko je bio na tribinama, da je došlo do pojave bolesti", prilično nemušto je odgovorila Karin, ravnateljica NZJZ-a. No, iz njezinog odgovora, kad ga se prevede na zdravorazumski jezik, slijedi da ne povezuju širenje zaraze s Alkom, odnosno proslavom Velike Gospe.

Slijedi odgovor Dijane Nonković, voditeljice Službe za epidemiologiju NZJZ-a, na isto pitanje.

"Očekujemo daljnji porast broja oboljelih s obzirom na sve velike događaje koje smo imali u županiji, još uvijek nije prošla inkubacija", rekla je. Na pitanje na koje događaje misli, Nonković je rekla: "Okupljanja koja smo imali, kako vjerska, tako i neka druga. Imali smo Alku, imali smo Veliku Gospu, gdje je bila fluktuacija ogromna, znači nisu dolazili samo Sinjani nego i ljudi iz svih područja Županije i iz drugih županija, još uvijek nemamo završenu inkubaciju."

Ukratko, šefica referentne županijske zdravstvene organizacije kaže da nema informacija o povezanosti masovnih okupljanja za Alku i Veliku Gospu sa širenjem zaraze, a šefica epidemiologa iste organizacije očekuje daljnji rast broja zaraženih s obzirom na ista ta okupljanja. Logično, zar ne?

Sportaši su rizični, a vjernici su imuni na koronu - ali samo u Hrvatskoj

Vodimo li se logikom stožeraša, ispada da su (rijetki) ljudi koji u vrućim kolovoškim danima posjećuju teretane i fitness centre posebno prijemčivi na koronavirus, dok su mahom stariji katolici zbijeni u zatvoreni prostor sinjske crkve imuni na pandemiju koja je paralizirala cijeli svijet.

Problem je sljedeći: koronavirus koji izaziva covid-19 je sasvim stvaran i posve mu je svejedno hoće li se širiti kapljicama koje oko sebe širi baba iz Hrvaca kod Sinja na misi u prepunoj crkvi ili 25-godišnji rekreativac koji redovito posjećuje teretanu u Podstrani. Ono što je isto tako neupitno je da je isti taj koronavirus neusporedivo opasniji za babu iz Hrvaca nego za rekreativca iz Podstrane.

Licemjerni stožeraši

Ne treba ni spominjati da su sportaši i rekreativci u pravilu mlađi ljudi od onih koji posjećuju mise, a zbog bavljenja sportom u pravilu i ljudi sa znatno jačim imunitetom od prosječne starije osobe. To su činjenice utvrđene bezbrojnim znanstvenim istraživanjima. 

Različiti kriteriji koji stožeri imaju za crkve i teretane ne govore baš ništa o epidemiji koronavirusa, ali govore baš sve o prioritetima stožeraša. Njima je, slijedi iz gore navedenog, umjesto sprječavanja širenja zaraze ipak važnije podilaženje političkim moćnicima, u koje nedvojbeno spada i crkveni vrh, dok u isto vrijeme nemaju nikakvih problema s gaženjem poduzetnika koji u zemlji pretilih i lijenih ljudi ionako jedva preživljavaju. O sportašima i rekreativcima kojima je redovito vježbanje jedan do najvažnijih način održavanja fizičkog, ali i mentalnog zdravlja, da i ne govorimo. 

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala