"Sustav mirovinskog osiguranja s ´povoljnim uvjetima´ je neodrživ"
Tekst: I.Ć.
Foto: Arhiva
"SUSTAV mirovinskog osiguranja u kojemu je čak 15,5 posto korisnika mirovine dobivene pod 'povoljnijim uvjetima' nije više održiv. Da bi se spasio mirovinski sustav generacijske solidarnosti potrebno je učiniti nekoliko stvari",obrazložio je u svom blogu nezavisni saborski zastupnik Dragutin Lesar dodajući kako prema rebalansiranom proračunu za ovu godinu s naslova mirovinskog doprinosa prikupiti će se 20. 156.472.498 kuna a za isplatu mirovina potrebno je 34.710.065.897 kuna što znači da se nedostajućih 14 milijardi pridodaje iz državnog proračuna.
Apsolutna većina za zakon
Prema Lesaru, sva prava koja se ne temelje na mirovinskom osiguranju i uplaćenom doprinosu treba odmah maknuti iz mirovinskog sustava. Također u u cjelovitoj analizi treba utvrditi postoje li još razlozi, društvene i gospodarske okolnosti koje su dovele do uvođenja pojedinih vrsti ovih društvenih privilegija.
"Za one korisnike 'povoljnijih mirovina' koji to pravo već koriste i za koje se utvrdi da postoje društveno prihvatljiv razlog zadržavanja privilegije, napraviti novi sustav koji će se sastojati od a) mirovine i b) državnog dodatka. Mirovina bi se izračunavala prema stažu mirovinskog osiguranja i isplaćivala bi se iz mirovinskog osiguranja a državni dodatak utvrđivao bi se zakonom za svaku kategoriju posebno i isplaćivao bi se iz državnog proračuna",predlaže Lesar naglašavajući kako zakoni kojim bi se priznavao državni dodatak imali bi status 'organskih zakona' što znači da bi se usvajali apsolutnom većinom. Na ovaj način, smatra Lesar, premostio bi se problem 'stečenih prava' i ustavnih prava sadašnjih korisnika.
Povlaštenici
Lesar predlaže i da se za sve kategorije budućih 'povlaštenika' u što ne bi trebali spadati članovi Vlade, Sabora i suci Ustavnog suda, primijeniti model 'mirovina plus državni dodatak' ali uvesti ograničenje da ukupna primanja ne mogu biti veća od recimo tri prosječne mirovine.
"Ovim modelom ostvarile bi se barem tri prednosti u odnosu na dosadašnji model: a) sačuvalo bi se osnovno načelo mirovinskog osiguranja po kojemu je mirovina posljedica uplate osiguranja, b) štitio mirovinski fond generacijske solidarnosti naročito kod usklađivanja (rasta) mirovina i c) trajno izbjegla mogućnost da nakon nekoliko godina dođe do velikog nesrazmjera između visine mirovina iz generacijske solidarnosti i primanja 'povlaštenika'", zaključuje Lesar u svom blogu.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati