Sutra se objavljuju rezultati testa o obrazovanju. Prošli su bili katastrofalni

Sutra se objavljuju rezultati testa o obrazovanju. Prošli su bili katastrofalni
Ilustracija: EPA

U MINISTARSTVU znanosti i obrazovanja sutra se održava konferencija za medije povodom službene objave rezultata OECD-ovog istraživanja PISA 2018, provedenoga u proljeće 2018. godine. 

>>KATASTROFALNI REZULTATI Hrvatski učenici ispodprosječni, nemaju niti temeljnu pismenost

Ovo je istraživanje provedeno netom prije početka eksperimentalne faze kurikularne reforme u svim školama pa može poslužiti i kao početno ispitivanje znanja i razumijevanja učenika u području čitalačke, matematičke i prirodoslovne pismenosti nakon osnovnoškolskoga obrazovanja, javljaju iz Ministarstva. 

Najveće međunarodno obrazovno istraživanje

PISA (Programme for International Student Assessment), odnosno Međunarodni program za ispitivanje znanja i vještina učenika, najveće je međunarodno obrazovno istraživanje koje Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) provodi u trogodišnjim ciklusima od 2000. godine u zemljama članicama OECD-a i partnerskim zemljama s ciljem prikupljanja međunarodno usporedivih podataka o kvaliteti, učinkovitosti i pravednosti obrazovnih sustava. 

Istraživanje PISA 2018 sedmi je ciklus PISA istraživanja (a peti po redu u kojemu je sudjelovala Republika Hrvatska) u kojemu se po treći put nakon 2000. godine čitalačka pismenost učenika ispitivala kao glavno ispitno područje, dok su se matematička i prirodoslovna pismenost ispitivale kao sporedna područja. 

U istraživanju je sudjelovalo 79 zemalja, a ukupno je testirano više od 600.000 učenika koji predstavljaju oko 32 milijuna petnaestogodišnjih učenika u zemljama sudionicama. U Republici Hrvatskoj ispitivanje je provedeno u proljeće 2018. godine u 179 srednjih i 4 osnovne škole, a ukupno je sudjelovalo 6.609 petnaestogodišnjih učenika. 

2015. smo bili ispodprosječni

Istraživanje PISA 2015 u Hrvatskoj je u ožujku i travnju 2015. proveo Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), a njegove je rezultate predstavila nacionalna voditeljica PISA istraživanja u Hrvatskoj Michelle Braš Roth.

"Rezultati pokazuju da naši srednjoškolci izlaze iz sustava bez osnovnih obrazovnih kompetencija. Mi se moramo zabrinuti kako će se dalje snalaziti u životu i gdje će svoje kompetencije moći razviti", kazala je tada Braš Roth na konferenciji za novinare u Centru Bundek.

To ne znači da oni nemaju znanja, već da oni svoja znanja ne znaju primijeniti, istaknula je. "Sve to je ono što nas čini slabijima od OECD prosjeka i što nas mora zabrinuti", upozorila je tada Braš Roth.

Ispitivanje se provodi u trogodišnjim ciklusima (2000., 2003., 2006., 2009., 2012. i 2015.) i obuhvaća tri osnovna područja procjene: čitalačku, matematičku i prirodoslovnu pismenost. Svake treće godine počinje novi ciklus PISA istraživanja u kojemu se, uz dva sporedna područja procjene, jedno područje ispituje detaljno, odnosno većim brojem ispitnih pitanja.

U tim se sposobnostima naši petnaestogodišnjaci u protekla četiri ciklusa istraživanja provedena u Hrvatskoj nisu baš dobro snašli i njihovi su rezultati među zemljama sudionicama bili ispodprosječni.

U ciklusu 2015. godine Hrvatska je prema ukupnom rezultatu prirodoslovne pismenosti, između 72 zemlje sudionice, zauzela 36. mjesto.

U području matematičke pismenosti Hrvatska se 2015. pozicionirala na 41. mjestu, a na skali čitalačke pismenosti na 31. mjestu s ostvarenih 487 bodova.

Tko provodi testiranje?

Svaka zemlja sudionica ima svoga predstavnika u PISA-inom upravnom vijeću (PBG), koje postavlja prioritete u kontekstu OECD-ovih političkih ciljeva, donosi ključne odluke o razvoju i implementaciji programa te nadgleda poštivanje prioriteta tijekom provedbe programa. 

OECD-ov Sekretarijat za obrazovanje ima krajnju odgovornost praćenja provedbe PISA-e, ulogu sekretarijata za PISA-ino upravno vijeće, postiže konsenzus među zemljama sudionicama te ima ulogu posrednika između PISA-inog upravnog vijeća i međunarodnog konzorcija zaduženog za implementaciju aktivnosti. OECD-ov Sekretarijat odgovoran je i za izradu indikatora te analizu i pripremu međunarodnih izvješća i publikacija u suradnji s PISA-inim međunarodnim konzorcijem. 

Stručnjaci iz zemalja sudionica rade u posebno formiranim radnim ekspertnim skupinama čiji je cilj povezati ciljeve PISA-e s najboljim međunarodnim ekspertizama. Sudjelujući u stručnim skupinama, zemlje sudionice osiguravaju međunarodnu valjanost instrumenata vodeći računa o različitim nacionalnim, kulturalnim i obrazovnim kontekstima, pazeći da materijali procjene imaju jaka mjerljiva svojstva te da se instrumenti temelje na autentičnosti i obrazovnoj valjanosti.

Na nacionalnoj razini, PISA istraživanja provodi nacionalni voditelj PISA projekta s članovima nacionalnog PISA tima.

Kako se provodi testiranje?

Testiranja učenika provode se prema strogo definiranoj ispitnoj proceduri međunarodnog PISA-inog konzorcija kako bi se osiguralo da se provode na jednak način i u jednakim uvjetima u svim zemljama sudionicama.

Do 2012. godine koristili su se tiskani testovi, no od ciklusa PISA 2015 učenici rješavaju testove na računalima.

Nakon dvosatnog testa, učenici ispunjavaju upitnike u kojima odgovaraju na pitanja o svojoj obitelji, školi, nastavnicima i nastavi koju pohađaju, tijeku svoga školovanja, stavovima prema učenju i navikama učenja, motivaciji, interesima, korištenju informacijsko-komunikacijske tehnologije i dr.

Osim učenika, upitnike ispunjavaju i njihovi roditelji te ravnatelji škola. Podaci koji se prikupljaju upitnicima pomažu zemljama da detaljnije istraže veze između postignuća učenika na testu i čimbenika koji utječu na njihovo postignuće.

U svakoj odabranoj školi testiranje učenika s odmorima traje 3-4 sata.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara