NEŠTO više od 3,8 milijuna birača u Hrvatskoj i inozemstvu u nedjelju bira 12 hrvatskih zastupnika koji će ih u sljedećih pet godina zastupati u Europskom parlamentu.

Za 12 mjesta u Bruxellesu natječe se 396 kandidata s 33 liste, od kojih su dvije neovisne, a ostale su liste stranaka i koalicija.

Od 12 izabranih, 11 će zastupnika odmah nakon izbora u Bruxelles, a jedan preostali nakon povlačenja Britanije iz EU-a.

Pravo biranja imaju građani koji su napunili 18 godina, a glasaju na biračkim mjestima prema adresi prebivališta. Zateknu li se na izborni dan izvan mjesta prebivališta ili u inozemstvu, glasati mogu na drugom mjestu samo ako su do 15. svibnja podnijeli zahtjev nadležnom tijelu državne uprave.

DIP-ov poziv biračima

Državno izborno povjerenstvo (DIP) poziva birače da iskoriste svoje pravo i izađu na nedjeljne, treće izbore za Europski parlament. 

"Pozivam birače da izađu na izbore, kandidata je 396, imaju široku lepezu izbora osoba, ako se već nisu odlučili za koju će listu glasovati", poručila je potpredsjednica DIP-a Vesna Fabijančić- Križanić, podsjećajući birače da mogu preferencijski glasati.  

Hrvatska, koja uz biračka mjesta u inozemstvu čini jednu izbornu jedinicu, zastupnike u EP bira proporcionalnim sustavom uz mogućnost preferencijalnog glasanja, dakle birač osim određene liste može zaokružiti i kandidata s te liste kojemu daju prednost. Preferirani glasovi vrijede samo ako pojedini kandidat dobije najmanje deset posto glasova koje je osvojila njegova lista, a izborni je prag pet posto.

Glasa se u 46 država, prijavilo se 4720 promatrača 

Na trećim izborima za EP hrvatski birači svojih 12 zastupnika, jednog više nego prije pet godina, mogu birati na više od 6500 mjesta. U Hrvatskoj ih je redovnih 6360, a u inozemstvu 119. Glasa se u 46 država, a prva se otvaraju biračka mjesta u Australiji, u subotu u 23 sata po hrvatskom vremenu. 

Za izbore se prijavilo 4720 promatrača iz deset stranaka i dvije nevladine udruge, Romskog nacionalnog vijeća i GONG-a, no Fabijančić-Križanić tumači kako to nije njihov konačni broj. 

"DIP i niža izborna povjerenstava izdali su dozvole za 4. 720 promatrača, no to ne znači da će samo oni promatrati izbore, jer Zakon o izborima za EP kaže da politička stranka i nositelj nezavisne liste mogu odrediti promatrača i izdati mu suglasnost da u njihovo ime promatra izbore. Po naznakama koje DIP ima, to će se i dogoditi", kaže.

Potvrđuje kako to znači da promatrač, kojeg odredi politička stranka ili nezavisna lista, neovisno o tome što nema dozvolu DIP-a ili nižeg izbornog tijela može s potvrdom stranke doći na biračko mjesto i promatrati izbore. "Da, jedini je uvjet da budu izborni sudionici", precizira Fabijančić-Križanić. 

U provedbi izbora sudjelovat će oko 70 tisuća osoba.   

Prvi rezultati u 23 sata

U Hrvatskoj će birači glasati od 7 do 19 sati, a koga će vidjeti u Bruxellesu znat će se u nedjelju iza 23 sata, kada će DIP, nakon što se zatvore biračka mjesta u Italiji, državi članici EU-a čiji birači posljednji glasaju objaviti prve izborne rezultate. O punim će izvijestit će u ponedjeljak poslijepodne na konferenciji za medije.

Iako u nedjelju prije 23 sata neće objavljivati rezultate, DIP će, "da nekako zadovolji znatiželju", iza 20 na svojim mrežnim stranicama objavljivati koliko je biračkih mjesta obrađeno i koja je bila izlaznost na njima, kaže potpredsjednica DIP-a. 

Iz DIP-a, naglašava, neće biti neformalnih informacija o izbornom ishodu, a od nedjelje u 19 sati, kada završava dvodnevna izborna šutnja, mogu se objavljivati izlazne ankete.

U pogledu izlaznosti, koja je na izborima prije pet godina iznosila tek 25 posto, potpredsjednica DIP-a drži da bi ove nedjelje ipak mogla biti nešto veća te napominje da niska izlaznost nije hrvatska posebnost. Ni Nizozemska, država koja ima dugu tradiciju članice EU-a, nema veliku izlaznost na izbore za Europski parlament. Izašlo je tek 34 posto birača, napominje Fabijančić-Križanić.

O izlaznosti u dva navrata

O izlaznosti će DIP u nedjelju izvijestiti u podne i u 17 sati. 

U subotu i nedjelju do 19 sati u Hrvatskoj traje izborna šutnja, za čije kršenje zakon propisuje visoke novčane kazne. Za fizičku osobu, dakle građanina, koja krši šutnju propisana je kazna od tri tisuće kuna, za izbornog kandidata od 10 tisuća do 30 tisuća kuna, za pravnu osobu, a to su i stranke, od sto tisuća do pola milijuna kuna, a za odgovornu osobu u njoj od 10 tisuća do 30 tisuća kuna.