Suzbijanje bijede ključ svjetskog mira i stabilnosti
Tekst se nastavlja ispod oglasa
VELIKA većina kreatora javnoga mišljenja anketiranih tijekom prošle godine diljem svijeta, posebice onih u najsiromašnijim zemljama, suglasili su se da je suzbijanje siromaštva ključno za postizanje mira u svijetu i smanjenje napetosti, pokazalo je u četvrtak istraživanje javnoga mišljenja provedeno za Svjetsku banku.
U povezanost smanjenja siromaštva i postizanja mira posebice snažno vjeruju u podsaharskoj Africi, 91 posto, južnoj Aziji, 87 posto, Bliskom istoku i sjevernoj Africi, 79 posto.
Potpora tome stajalištu jaka je i u razvijenim zemljama gdje sedam od 10 intervjuiranih vjeruje da je borba protiv siromaštva put prema miru.
"Istraživanje potvrđuje mišljenje mnogih u razvijenim zemljama, uključujući Svjetsku banku, da će, ako se ništa ne učini na suzbijanju siromaštva, trajni mir i stabilnost biti samo daleki san", rekao je predsjednik Svjetske banke James Wolfensohn. "U ovom vremenu obnove nakon sukoba, ta poruka je posebice značajna. Ako želimo stabilniji i mirniji svijet, moramo uspostaviti nadu i prosperitet za tri milijarde ljudi koji žive s manje od 2 dolara dnevno".
Istraživanje, koje je za Svjetsku banku obavio Princeton Survay Research Associates, jedno je od najvećih istraživanja ikad provedenih o pitanjima međunarodnog razvitka. U istraživanju je u 48 zemalja anketirano 2.600 kreatora javnoga mišljenja, ljudi na visokim položajima u vlasti, medijima, civilnom društvu, na sveučilištima, u privatnom sektoru i sindikatima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Ispitanici su između listopada 2002. i ožujka 2003. odgovarali na niz pitanja o razvitku i međunarodnoj pomoći, siromaštvu i utjecaju korupcije na siromašne zemlje te ulozi Svjetske banke u međunarodnom razvitku.
Wolfensohn je rekao kako je istraživanje pokazalo da je Svjetska banka već počela djelovati reagirajući na nalaze istraživanja.
Istraživanje pokazuje ne samo da ispitanici vide vezu između siromaštva i mira u svijetu nego i da velika većina njih također smatra da jaz između siromašnih i bogatih u njihovim zemljama postaje sve veći kao i jaz između razvijenih zemalja i zemalja u razvoju.
Dvije trećine ispitanika reklo je da je nezadovoljno stanjem u svijetu, a oni iz bogatih zemalja bili su među najnezadovoljnijim.
Kao najveći problem svojih zemalja ispitanici u istočnoj Aziji, Europi, središnjoj Aziji, Bliskom istoku i sjevernoj Africi te u bogatim zemljama vide gospodarske probleme. U Latinskoj Americi i podsaharskoj Africi i gospodarski i socijalni problemi su na vrhu, a u južnoj Aziji socijalni problemi se vide kao najveći.
Većina ispitanika sumnja da međunarodna zajednica može ostvariti UN-ov milenijski cilj prepolavljanja siromaštva u svijetu do 2015.
Većina predvodnika javnoga mišljenja smatra da je globalizacija dobra za njihove zemlje, mada je to mišljenje snažnije izraženo u razvijenim nego u zemljama u razvoju. U nekoliko zemalja u razvoju, u Kini, Vijetnamu, Čileu, Meksiku, Keniji i Nigeriji 80 posto ispitanih sklona je globalizaciji, dok je većina njih protiv globalizacije u Indoneziji, Maliju, Rusiji i Jemenu.
Protivljenje globalizaciji uglavnom se usmjerava na dva njezina aspekta, otvaranje tržišta i trgovinu s drugim zemljama te dolazak stranih tvrtki koje prodaju proizvode na domaćem tržištu.
Europljani i ispitanici iz središnje Azije protive se globalizaciji zbog dostupnosti stranih proizvoda i uzvoza strane kulture. Na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi zabrinutost uvozom strane kulture također igra veliku ulogu u protivljenju globalizaciji.
Utjecaj i uloga Svjetske banke u istraživanju su ocijenjeni uglavnom pozitivno, ali ostaju prigovori za birokratizam i aroganciju. Ispitanici također vide Banku usko povezanu sa Sjedinjenim Državama.
U povezanost smanjenja siromaštva i postizanja mira posebice snažno vjeruju u podsaharskoj Africi, 91 posto, južnoj Aziji, 87 posto, Bliskom istoku i sjevernoj Africi, 79 posto.
Potpora tome stajalištu jaka je i u razvijenim zemljama gdje sedam od 10 intervjuiranih vjeruje da je borba protiv siromaštva put prema miru.
"Istraživanje potvrđuje mišljenje mnogih u razvijenim zemljama, uključujući Svjetsku banku, da će, ako se ništa ne učini na suzbijanju siromaštva, trajni mir i stabilnost biti samo daleki san", rekao je predsjednik Svjetske banke James Wolfensohn. "U ovom vremenu obnove nakon sukoba, ta poruka je posebice značajna. Ako želimo stabilniji i mirniji svijet, moramo uspostaviti nadu i prosperitet za tri milijarde ljudi koji žive s manje od 2 dolara dnevno".
Istraživanje, koje je za Svjetsku banku obavio Princeton Survay Research Associates, jedno je od najvećih istraživanja ikad provedenih o pitanjima međunarodnog razvitka. U istraživanju je u 48 zemalja anketirano 2.600 kreatora javnoga mišljenja, ljudi na visokim položajima u vlasti, medijima, civilnom društvu, na sveučilištima, u privatnom sektoru i sindikatima.
Ispitanici su između listopada 2002. i ožujka 2003. odgovarali na niz pitanja o razvitku i međunarodnoj pomoći, siromaštvu i utjecaju korupcije na siromašne zemlje te ulozi Svjetske banke u međunarodnom razvitku.
Wolfensohn je rekao kako je istraživanje pokazalo da je Svjetska banka već počela djelovati reagirajući na nalaze istraživanja.
Istraživanje pokazuje ne samo da ispitanici vide vezu između siromaštva i mira u svijetu nego i da velika većina njih također smatra da jaz između siromašnih i bogatih u njihovim zemljama postaje sve veći kao i jaz između razvijenih zemalja i zemalja u razvoju.
Dvije trećine ispitanika reklo je da je nezadovoljno stanjem u svijetu, a oni iz bogatih zemalja bili su među najnezadovoljnijim.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Kao najveći problem svojih zemalja ispitanici u istočnoj Aziji, Europi, središnjoj Aziji, Bliskom istoku i sjevernoj Africi te u bogatim zemljama vide gospodarske probleme. U Latinskoj Americi i podsaharskoj Africi i gospodarski i socijalni problemi su na vrhu, a u južnoj Aziji socijalni problemi se vide kao najveći.
Većina ispitanika sumnja da međunarodna zajednica može ostvariti UN-ov milenijski cilj prepolavljanja siromaštva u svijetu do 2015.
Većina predvodnika javnoga mišljenja smatra da je globalizacija dobra za njihove zemlje, mada je to mišljenje snažnije izraženo u razvijenim nego u zemljama u razvoju. U nekoliko zemalja u razvoju, u Kini, Vijetnamu, Čileu, Meksiku, Keniji i Nigeriji 80 posto ispitanih sklona je globalizaciji, dok je većina njih protiv globalizacije u Indoneziji, Maliju, Rusiji i Jemenu.
Protivljenje globalizaciji uglavnom se usmjerava na dva njezina aspekta, otvaranje tržišta i trgovinu s drugim zemljama te dolazak stranih tvrtki koje prodaju proizvode na domaćem tržištu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Europljani i ispitanici iz središnje Azije protive se globalizaciji zbog dostupnosti stranih proizvoda i uzvoza strane kulture. Na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi zabrinutost uvozom strane kulture također igra veliku ulogu u protivljenju globalizaciji.
Utjecaj i uloga Svjetske banke u istraživanju su ocijenjeni uglavnom pozitivno, ali ostaju prigovori za birokratizam i aroganciju. Ispitanici također vide Banku usko povezanu sa Sjedinjenim Državama.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati