VEĆINA građana Bosne i Hercegovine želi živjeti u toj zemlji s pripadnicima drugih nacionalnosti, no istodobno nije raspoložena za bliske obiteljske veze s onima koji nisu članovi njihove etničke skupine, pokazalo je istraživanje koje je proveo Razvojni program Ujedinjenih naroda (UNDP).

Kako u petak prenosi sarajevsko "Oslobođenje", rezultati ankete UNDP-a pokazali su kako 87,8 posto Bošnjaka želi živjeti u BiH zajedno sa Srbima, a njih čak 94,8 posto gaji prijateljske osjećaje prema Hrvatima.

Oko 76 posto Hrvata raspoloženo je za suživot sa Bošnjacima i i Srbima, dok je ideja zajedničkog života najmanje popularna među srpskom populacijom.

Oko 59 posto ispitanika srpske nacionalnosti odgovorilo je kako želi zajednički život s Bošnjacima, a tek jedan posto više, njih 60 posto, ima pozitivno mišljenje o suživotu s Hrvatima.

Među hrvatskim ispitanicima njih 66,5 posto nema ništa protiv mogućnosti da im djeca idu u školu zajedno sa Srbima, a 63,5 posto pristalica je zajedničkog školovanja s bošnjačkom djecom.

Među Srbima mješovito školovanje podupire njih 65 posto.

Najveći oprez pripadnici sve tri najveće etničke skupine u BiH pokazuju prema mješovitim brakovima.

U dijelovima te zemlje s hrvatskom većinom na mješoviti brak sa Srbima pristalo bi tek 32,5 posto ispitanika, a s Bošnjacima skromnih 27,5 posto.

Među Bošnjacima za mješovite brakove s Hrvatima je njih 36,3 posto, a sa Srbima 29,8.

Oko 31 posto Srba pristalo bi na mješoviti brak s Hrvatima, a s Bošnjacima 27,5 posto.

Ocjena koja proizlazi iz ove analize je kako većina građana BiH doista nema ništa protiv suživota u zemlji, no istodobno značajan broj njih još nema razvijen osjećaj istinske pripadnosti toj državi, zaključuje "Oslobođenje".