U HRVATSKOJ se u 2017. ekološkom proizvodnjom bavilo 4023 ekoloških poljoprivrednih proizvođača, što je 477 proizvođača ili gotovo 14 posto više u odnosu na godinu ranije, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Ekoloških poljoprivrednih prerađivača je, pak, bilo 357 ili 14,4 posto više.

Podaci o ekološkoj proizvodnji u 2017., kako navode statističari, obuhvaćaju broj ekoloških poljoprivrednih proizvođača i prerađivača, korišteno poljoprivredno zemljište u ekološkoj poljoprivredi po kategorijama, ostvarene prirode usjeva i trajnih nasada, ekološki uzgojenu stoku po vrstama i ekološke proizvode životinjskog podrijetla. 

Korištena poljoprivredna površina u ekološkoj poljoprivredi iznosila je lani 96.618 hektara i povećana je 3,2 posto ili za nešto više od 3 tisuće hektara u usporedbi s 2016. godinom.

Najveći porast površine od 14,3 posto ili 1.432 hektara bilježe trajni nasadi pod kojima je 11.790 hektara.

Porasle su i površine pod trajnim travnjacima, za 4,2 posto, na 40.745 hektara, dok su površine pod oranicama i vrtovima pale 0,1 posto, na 44.083 hektara.

Izostala proizvodnja šećerne repe, rast proizvodnje industrijskog bilja

Podaci DZS-a pokazuju da je u 2017. izostala proizvodnja šećerne repe, što je, kako navode statističari, utjecalo na smanjenje površina i proizvodnje korjenastih usjeva. Tako je proizvodnja korjenastih usjeva lani smanjena za 38,5 posto, na 800 tona.

Istodobno je proizvodnja industrijskog bilja porasla gotovo 52 posto, na 27.816 tona.

Proizvodnja zelene krme u ekološkoj poljoprivredi lani je zabilježila pad od 8,5 posto, na 74.080 tona, a pala je i proizvodnja žitarica, za 4,6 posto, na 45.330 tona, suhih mahunarki za 31,8 posto i svježeg povrća za 0,5 posto.

Pad ekološke proizvodnje konzumnih jaja i meda 

Ekološki proizvedenih konzumnih jaja prošle je godine proizvedeno 206.000 komada ili 17 posto manje nego u godini ranije.

Pad proizvodnje zabilježen je i kod ekološki proizvedenog meda, za 38,3 posto ili za 18 tona, na 29 tona.

Pala je i proizvodnja kozjeg mlijeka, za 17,6 posto, na 84 tone, dok je sirovog kravljeg mlijeka proizvedeno 12,9 posto više ili 5.671 tonu.

Podaci o broju ekološki uzgojene stoke pokazuju da je lani najviše povećan broj svinja, za gotovo 36 posto. Porastao je i broj ostalih važnijih ekoloških grla stoke - goveda za 19,3 posto, ovaca za 8,9 posto i koza za 9,8 posto.

Istodobno je broj ekološki uzgojene peradi pao 35,8 posto, a broj pčelinjih zajednica za 16,7 posto.