Sve više američkih sajtova blokira pristup prema EU

Sve više američkih sajtova blokira pristup prema EU
Foto: LA Times/Index

S DANAŠNJIM stupanjem Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka na snagu u Europskoj uniji, dodatno se povećao broj američkih web stranica koje su blokirale pristup korisnicima iz EU-a. A među njima je i sve više stranica visokog profila, poput renomiranih novina Los Angeles Times i Chicago Tribune.

>> Europski birokrati uništavaju web: Američki sajtovi počeli blokirati pristup prema EU-u

Los Angeles Times je tako na svojim stranicama za europske korisnike ostavio sljedeću obavijest: "Nažalost, naša web stranica trenutno je nedostupna u gotovo svim europskim zemljama. Bavimo se ovim problemom i predani smo istraživanju opcija koje u punom rasponu podržavaju našu digitalnu ponudu na EU tržištu. Nastavljamo s pronalaženjem rješenja koja će pružiti svim vjernim čitateljima pristup našem nagrađivanom novinarstvu."

Pristup blokirali LA Times, Chicago Tribune, NY Daily News...

LA Times i Chicago Tribune pripadaju medijskog grupi Tronc, u koju spadaju, među ostalima, i New York Daily News, Orlando Sentinel i Baltimore Sun.

Svi su oni trenutno nedostupni EU korisnicima, a osim Tronca i medijska grupa Lee Enterprises, koja izdaje 46 dnevnih novina u 21 američkoj saveznoj državi, također je blokirala pristup u EU-u, barem privremeno. 

GDPR, koji je izglasan u Bruxellesu još u travnju 2016., dao je tvrtkama i drugim organizacijama koje djeluju u EU-u rok od dvije godine da prilagode svoj rad s podacima korisnika novim propisima o zaštiti podataka i privatnosti. Nova regulativa predviđa drakonske kazne za zlouporabu ili prikupljanje, obradu i transferiranje podataka bez aktivnog pristanka korisnika - do 20 milijuna eura ili do 4 % ukupnih globalnih prihoda tvrtke, što se u slučaju internet giganata poput Facebooka, Googlea, Twittera ili Amazona mjeri u milijardama eura. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

>> Ovih dana su vas zatrpali mailovi o GDPR-u? Evo o čemu se zapravo radi

Korisnici će moći zatražiti sve svoje podatke i žaliti se regulatorima

Osobni podaci na koje se GDPR odnosi su svi podaci pomoću kojih se osoba koja živi na području EU-a može identificirati, uključujući ime, fotografije, e-mail adresu, IP adresu, bankovne detalje, objave na društvenim mrežama, medicinske informacije, biometrijske podatke i seksualnu orijentaciju.

Korisnici će tako odsad moći zatražiti slobodan pristup svim osobnim podacima koje je neka tvrtka prikupila o njima - dotična tvrtka morat će im poslati kopiju podataka, a ako korisnik to želi, i izbrisati ih ili proslijediti nekoj drugoj tvrtki. Moći će također naložiti tvrtkama da prestanu prikupljati, obrađivati i koristiti njihove podatke. U slučaju da tvrtka ne udovolji njihovim zahtjevima, moći će se žaliti nadležnom nacionalnom regulatoru.

Tvrtke neće više moći koristiti te podatke niti slati korisnicima promotivne ili druge sadržaje ako za to nemaju eksplicitno odobrenje. A osim za prikupljanje podataka, morat će dobiti odobrenje i za automatizirano donošenje odluka i profiliranje pomoću algoritma, a korisnici će moći zatražiti da umjesto algoritma takve procedure obavlja čovjek. Također, tvrtke će morati prijaviti svaki gubitak podataka ili infiltraciju u sustav koja može dovesti do krađe podataka u roku od 72 sata nadležnom regulatoru. 

Jesu li regulatori spremni za provođenje GDPR-a?

Ravnateljica novog europskog regulatora osnovanog za svrhu provođenja GDPR-a, Europskog odbora za zaštitu podataka, Andrea Jelinek, izjavila je za Financial Times da očekuje da će žalbe početi pristizati "odmah" i dodala da će "biti spremni za njih". Ravnateljica irske regulatorne agencije Helen Dixon također je rekla da je Irska, u kojoj inače sjedište imaju i Facebook i Twitter, spremna iskoristiti "sve alate" za kompanije koje se ne budu pridržavale GDPR-a. Međutim, neki analitičari su mnogo skeptičniji i smatraju da ni regulatori ni tvrtke nisu spremni za iznimno zamršene i dvosmislene propise iz GDPR-a.

GDPR slučajno stupa na snagu baš u vrijeme velikih afera s krađom i zlouporabom podataka, prvenstveno s političkom konzultantskom tvrtkom Cambridge Analytica koja je iskoristila podatke milijuna korisnika Facebooka bez njihovog pristanka i na temelju njih vršila personalizirano oglašavanje u predizbornim kampanjama poput one Donalda Trumpa na američkim izborima. Osnivač Facebooka Mark Zuckerberg ovog je tjedna bio saslušan pred Europskim parlamentom, gdje su ga zastupnici obasuli neugodnim pitanjima i kritikama na račun Facebookovog poslovnog modela.

A kako piše Kevin Connolly za BBC, EU sada želi regulirati iskorištavanje i prodaju podataka svojih građana dobivenih online u marketinške svrhe i postaviti se kao globalni lider u borbi za suzbijanje pretjerane moći internetskih giganata i vraćanje kontrole nad podacima u ruke građana i njihovih izabranih predstavnika. Kritičari pak smatraju da se radi o birokratskom uplitanju koje će nehotice donijeti više štete nego koristi.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara