RASPRAVE o mogućem slanju europskih mirovnih snaga u Ukrajinu kao dijela mirovnog sporazuma s Rusijom izazvale su buru u Njemačkoj, zemlji koja je i dalje obilježena nacističkom prošlošću, javlja Reuters.

Kancelar Friedrich Merz signalizirao je spremnost da Njemačka sudjeluje u potencijalnoj mirovnoj misiji u Ukrajini, ali je naglasio da bi takva odluka zahtijevala koordinaciju s europskim partnerima i njegovom koalicijom.

Dodao je i da bi svako slanje snaga vjerojatno tražilo mandat parlamenta, što je izazov za kancelara čije je vlastito imenovanje potvrđeno tek u drugom pokušaju. Rusija se snažno protivi bilo kakvom raspoređivanju snaga iz NATO-a, a nejasno je i kako bi takva misija uopće funkcionirala.

Kritike s desnice i iz vlastite vlade

Alice Weidel, čelnica krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD), optužila je Merzove konzervativce za huškanje na rat zbog razmatranja slanja vojnika, nazvavši to "opasnim i neodgovornim". Čak je i Merzov ministar vanjskih poslova Johann Wadephul upozorio da bi slanje snaga u Ukrajinu "vjerojatno bilo previše za nas".

U Njemačkoj postoji nelagoda oko slanja vojnika zbog nacističke prošlosti, ali i novijih misija u Afganistanu i Maliju koje se naširoko smatraju neuspješnima. Dodatno, mnogi su protiv trošenja milijardi eura na vojnu pomoć Ukrajini dok njemačko gospodarstvo posrće.

Političari su zabrinuti i zbog mogućeg preopterećenja Bundeswehra, vojske koja je desetljećima bila zapostavljena, te zbog rizika uvlačenja Njemačke u izravan sukob s nuklearnom silom. "Ovo je očito izuzetno kontroverzno u Njemačkoj", rekao je Marcel Dirsus iz Instituta za sigurnosnu politiku Sveučilišta u Kielu, dodajući da će vlada biti vrlo oprezna. "Nema smisla trošiti politički kapital na nešto što se možda nikada neće dogoditi", rekao je.

Merz pod pritiskom

Merz je nakon pobjede na izborima ove godine obećao da će njemačke oružane snage postati najjače u Europi, uz stotine milijardi eura novog zaduživanja. No njegova popularnost opada, dok AfD, koji se protivi slanju oružja Ukrajini i zauzima proruske pozicije, vodi u anketama pred lokalne izbore sljedeće godine.

AfD je na mreži X objavio fotomontažu Merza iznad petorice mladih Nijemaca s natpisom: "Merz želi poslati VAS u Ukrajinu? Mi ne!" Jens Spahn, šef parlamentarne skupine CDU-a, u pismu je pozvao zastupnike da se suzdrže od javnih špekulacija o toj temi, navodi njemački tisak.

Podijeljena Njemačka

Francuski predsjednik Emmanuel Macron i britanski premijer Keir Starmer već su govorili u prilog raspoređivanju snaga u postratnom uređenju, no Nijemci su znatno oprezniji.

Prema anketi Forsa instituta za RTL/ntv, 49 posto Nijemaca podržava slanje vojnika u europske mirovne snage, dok je 45 posto protiv. Skepsa je najizraženija u istočnoj Njemačkoj, gdje se sljedeće godine održavaju izbori u tri savezne pokrajine.

Sven Schulze, čelnik CDU-a u Saskoj-Anhalt, rekao je za časopis Stern da Bundeswehr nema kapaciteta za takvu misiju. "Mnogo je važnije izgraditi snažnu europsku sigurnosnu arhitekturu. Sve drugo bi preopteretilo i nas kao zemlju i Bundeswehr", rekao je.

Skepsa i u koaliciji

Još je veći skepticizam u redovima Merzova mlađeg koalicijskog partnera, Socijaldemokrata (SPD), koji tradicionalno zagovaraju veću otvorenost prema Rusiji. "Njemačka bi se trebala držati podalje od ove stvari", rekao je za Spiegel Ralf Stegner iz lijevog, pacifističkog krila SPD-a. "Raspoređivanje njemačkih vojnika u regiji izuzetno je teško i zbog povijesnih razloga."

Za neke, poput Thomasa Roewekampa, šefa odbora za obranu Bundestaga iz CDU-a, njemačke snage bi bile potrebne u slučaju trajnog prekida vatre između Rusije i Ukrajine. "A da bi odvraćanje bilo vjerodostojno, moramo imati vojne kapacitete", rekao je za postaju WDR 5.

Upitan o mogućem raspoređivanju, Merz je u ponedjeljak rekao: "Danas je prerano za konačan odgovor."