NAKON što je Svjetska zdravstvena organizacija primijetila porast slučajeva hepatitisa A kod djece, putem Europskog centra za sprečavanje bolesti proširila se vijest pa je porast prvo primijećen u Velikoj Britaniji, a nakon toga u još nekoliko zemalja Europske unije, Kanadi, SAD-u, Izraelu, Japanu...

Prije tjedan dana Branko Kolarić, ravnatelj Nastavnog zavoda dr. Andrija Štampar, rekao je da su od početka ožujka do prošlog tjedna zabilježili 57 slučajeva hepatitisa A. 

Od početka 2022. godine bilježi se veći broj oboljelih od hepatitisa A u Hrvatskoj, ističu iz HZJZ-a za N1 televiziju.

Do 6. svibnja 2022. Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo prijavljene su 103 oboljele osobe s datumom oboljenja u ovoj godini (tri oboljela koji bi se mogli povezati s ovim porastom broja oboljelih zabilježena su u prosincu 2021.).

Najviše oboljelih u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji

Najveći broj oboljelih osoba prijavljen je iz dvije županije - Grada Zagreba i Zagrebačke županije - dok se iz nekoliko drugih županija bilježe sporadični slučajevi.

Oboljeli se vežu za nekoliko manjih grupiranja (npr. grupiranje u obitelji te među učenicima i osobljem srednjih škola).

"Oboljeli su uglavnom adolescentne i odrasle dobi, a virus se prenosio putem konzumacije kontaminirane hrane koju je pripremala osoba u vrijeme zaraznosti, bliskog kućnog kontakta ili spolnim kontaktom s osobom koja je u trenutku kontakta bolovala od hepatitisa A.

S obzirom na to da bolest ima dugu inkubaciju, a osobe mogu biti zarazne tjedan do dva prije pojave simptoma te još sedam dana od početka pojave prvih nespecifičnih simptoma bolesti, za očekivati je da će se novi slučajevi bilježiti sljedećih dana i tjedana", napominju iz HZJZ-a.

Kako se prenosi virus hepatitisa A?

Virus hepatitisa A primarno se prenosi fekalno oralnim putem, odnosno ako osoba prinese i stavi u usta predmete namirnice ili predmete onečišćene stolicom zaražene osobe. To se može dogoditi na nekoliko načina, npr. ako zaražena osoba koja priprema hranu ne opere ruke nakon vršenja nužde i rukuje prljavim, onečišćenim rukama s hranom. Osoba se može zaraziti i ako pije vodu kontaminiranu virusom hepatitisa A ili pića rashlađena ledom onečišćenim virusom. Onečišćena hrana i voda (uključujući led) čest su izvor infekcije putnika u zemlje nižih higijenskih uvjeta i standarda.

Rjeđe se prenosi spolnim putem ili krvlju, prilikom injektiranja droge korištenjem kontaminiranih igala i šprica i ostalog pribora.

Uobičajenim kontaktom u školi i na radnom mjestu uz redovito održavanje higijenu ruku (pranje ruku nakon obavljanja nužde, pranje ruku prije konzumacije namirnica) i prostora virus se ne prenosi.

Posljednji put broj povećan 2017. i 208.

Incidencija hepatitisa A u Hrvatskoj kontinuirano je padala od polovice sedamdesetih godina prošlog stoljeća, tako da posljednjih 20-ak godina imamo zadovoljavajuće nisku incidenciju hepatitisa A.

U posljednjih deset godina imamo manje od pet do 15 oboljelih godišnje koji su većinom importirani slučajevi među putnicima. S obzirom na dob, najveći broj prijava u razdoblju 2014.-2017. bilježio se u adolescentnoj i odrasloj dobi (od 20 do 50 godina). Toj povoljnoj epidemiološkoj situaciji doprinijeli su poboljšani higijenski uvjeta života i uspješne preventivne mjere osobne i komunalne higijene.

No uz sporadične slučajeve oboljenja, povremeno se javljaju i epidemije hepatitisa A. Primjerice, posljednji povećani broj prijava oboljelih u Hrvatskoj bio je 2017. i 2018. godine kada su zabilježena ukupno 144 oboljela. Ta epidemija bila je dio međunarodne epidemije hepatitisa A koja je zahvatila više europskih zemalja u kojoj se prijenos infekcije značajnim dijelom odvijao spolnim putem, među muškarcima koji imaju spolne odnose s muškarcima (MSM).

Rizici za zarazu virusom hepatitisa A

1. Konzumacija hrane kontaminirane stolicom zaražene osobe prljavim rukama odnosno hrane koju je pripremala zaražena osoba koja nakon obavljanja nužde nije oprala ruke ispravno ili je oprala ruke u kontaminiranoj vodi.

2. Konzumacija kontaminirane vode (uključujući kockice leda od kontaminirane vode).

3. Konzumacija sirovih ili nedovoljno kuhanih (termički obrađenih) jela od školjki koje su bile u vodi zagađenoj stolicom zaražene osobe, konzumacija sirove ili termički neobrađene i neoprane hrane (npr. voće, povrće, sushi) kontaminirane stolicom oboljele osobe.

4. Bliski kontakt s osobom koja ima hepatitis A (korištenje zajedničkog sanitarnog čvora i kuhinje).

5. Spolni kontakt s osobom koja ima infekciju.

6. Injektiranje droge korištenjem kontaminiranih igala i šprica i druge opreme.

Savjeti za smanjenje rizika od zaraze hepatitisom A

1. Redovito i pravilno pranje ruku uz poštivanje drugih higijenskih navika.

2. Osiguranje zdravstvene ispravnosti hrane i vode.

3. Provedba higijenskih sanitarnih mjera.

4. Odgovorno spolno ponašanje radi sprečavanja ili smanjenja rizika prijenosa spolnim putem, osobito izbjegavanje oralno-analnog spolnog odnosa, odnosno korištenje odgovarajuće zaštite da se smanji fekalno-oralna izloženost.

5. Na putovanju u zemlje s nižim higijensko-ekonomskim standardom izbjegavanje konzumiranja sirovog voća i povrća te konzumiranja vode i leda iz potencijalno nesigurnih izvora vode.

Zaštita cijepljenjem

Za zaštitu od hepatitisa A postoji učinkovita i sigurna zaštita cijepljenjem, ističe HZJZ.

Cjepivo protiv hepatitisa A u Hrvatskoj se primjenjuje za cijepljenje putnika koji putuju u krajeve s većim rizikom za zarazu hepatitisom A te za cijepljenje kontakata oboljelih nakon izlaganja zarazi (postekspozicijska zaštita) sukladno Programu imunizacije, seroprofilakse i kemoprofilakse za posebne skupine stanovništva.