HRVATSKU je javnost, ili barem njezin lijevo-liberalni dio, potresla vijest o ženi kojoj su u dubrovačkoj bolnici obavili pobačaj bez anestezije zbog toga što su se svi anesteziolozi koji su taj dan radili pozvali na priziv savjesti.

Taj je primjer posljedica neuređenosti pravila oko priziva savjesti medijima otkrila Barbara Finderle, predsjednica Komore primalja, među kojima je također sve češće pozivanje na priziv savjesti kada je riječ o pobačaju, ali i kontraceptivnim sredstvima.

Patnja bez anestezije kao odgojna metoda za žene koje se odluče na pobačaj?

O tom se slučaju u raspravi na Twitteru oglasio i mladi katolički svećenik Tomislav Šagud, koji je svoju mladu misu služio 2017. u župi Sv. Blaža u Zagrebu. Na pitanje “Zaslužuje li žena koju nikako ne možeš odvratiti od abortusa da taj zahvat prođe bezbolno i dostojanstveno, ili je bolje da dobije patnju kao zasluženu kaznu i odgojnu metodu?”, Šagud je odgovorio sljedeće: “1. Patnja nije odgojna metoda nego posljedica zla. Neka odabere dobro., 2. Tako možemo ukinuti sve zabrane., 3. Ovo nikako ne utječe na status čovjeka prije rođenja, što je tema ovdje.”

Dakle, prema Šagudovom odgovoru, iako je odbio direktno adresirati upućeno pitanje, može se zaključiti kako je žena koja se odluči na pobačaj odabrala zlo, pa se izostanak anestezije pri bolnoj toj medicinskoj proceduri treba tumačiti kao svojevrsna kazna za njen zli izbor. Patnja koju žena kojoj se vrši pobačaj bez anestezije proživljava je “posljedica zla”, ali ne liječnika anesteziologa koji odbijaju raditi svoj posao pozivajući se na priziv savjesti te bi sve to izbjegla da je “odabrala dobro”.

Šagud misli da je Sotona zagovornik prava žene na pobačaj

Katolički svećenik Šagud time amnestira anesteziologe dubrovačke bolnice koji su sadistički odlučili da jedna pacijentica ne zaslužuje anesteziju, te također implicira i da su žene koje se odluče na pobačaj počinile zlo. S obzirom na to da je ultimativno zlo u katoličkoj ideologiji Sotona, Šagud u osnovi žene koje se odluče na pobačaj prikazuje kao sotonistice.

Šagud je još podijelio i svoj 15-minutni video u kojemu objašnjava zašto je protiv pobačaja, koji završava tako da ovaj katolički svećenik citira svoj razgovor s nekom časnom sestrom. “Zašto Sotona želi pobačaj, zašto on mrzi kada se rađaju djeca? Zato što se u očima djeteta vidi sjaj neba i što će biti više djece na zemlji, to će biti manje očaja, depresije i tuge, a sve više nade i radosti. Amen.”

On sve to izgovara smirenim glasom zaslijepljenog vjernika i propagandista katoličke ideologije, sve mu to dobro zvuči, iako stvarnost izgleda posve drugačije. Primjerice, prema podacima UN-a u svijetu svake godine umre oko 3 milijuna djece starosti do pet godina od gladi. Teško je zaključiti kako je to primjer te nade i radosti koju spominje Šagud.

“Pobačaj je patnja sa i bez anestezije, za dijete i ženu, zlo u korijenu i civilizirano društvo je dužno ga zabraniti. To ja mislim, a u videu sam razumno obrazložio zašto. Također mislim kako je nepotrebno nazivati nekoga kukavicom jer ne odgovara na pitanje na Twitteru”, zaključio je svoju ad hoc propovijed Šagud.