ŠVEDSKA danas slavi 500. rođendan. Danas se navršava točno pola tisućljeća otkako je Gustav Vasa 1523. u Strängnäsu izabran za švedskog kralja. To je bio početak nove epohe u povijesti ove zemlje.

Švedska je najprije izašla iz Kalmarske unije (u kojoj je bila s Danskom i Norveškom) te se počela razvijati kao nacionalna država. Ipak, veliki jubilej ne igra baš veliku ulogu u životu Šveđanki i Šveđana. Osim toga, povjesničari tvrde da je njihova zemlja zapravo puno starija, piše Deutsche Welle.

Švedska kraljevska kuća ovaj jubilej želi proslaviti pompoznije nego inače – ipak se nacionalni praznik 6. lipnja događa u godini u kojoj se obilježava i 50. obljetnica krunidbe kralja Carla XVI. Gustafa. 77-godišnji Carl Gustaf i kraljica Silvia (79), koja uzgred rečeno potječe iz njemačkog Heidelberga, sudjelovat će na proslavi u Strängnäsu i onda odlaze u Stockholm, gdje će nazočiti službenoj svečanosti povodom nacionalnog praznika u Skansenu, muzeju na otvorenom.

Kakva je Švedska danas?

Ali kakvu zemlju oni slave? Kakvoj Švedskoj će nazdraviti? To je lijepa zemlja, nema sumnje, ali i zemlja koja se danas bori s nekoliko problema, piše DW. 

Švedska je puna prekrasne prirode, šuma i jezera. Oko toga nema dvojbe. U zemlji blagostanja puno toga se nakon Drugog svjetskog rata razvijalo u dobrom, jako dobrom smjeru. Švedska je bogata, država nudi program izdašne socijalne pomoći, žene i muškarci su ravnopravniji nego u brojnim drugim zemljama. Na aktualnoj listi indeksa sreće Švedska je u globalnoj usporedbi na dobrom šestom mjestu.

Ali istovremeno je današnja Švedska daleko od toga da je zemlja idile. U tu su se idilu već odavno umiješali i neki društveni problemi koje nije moguće riješiti na brzinu. Zemlja koja je na glasu kao miroljubiva već godinama muku muči s kriminalnim bandama. 

"I kad to usporedite sa slikom koju ljudi imaju o Švedskoj, to je, naravno, vrlo bizarno, bizarno je što se sve ovdje događa. A to, uzgred, tako vide i sami Šveđani", kaže povjesničarka Elisabeth Elgán sa Sveučilišta u Stockholmu.

Droga i kriminal

Prvenstveno se radi o borbi oko kontrole tržišta droge, a često su u tu priču umiješani mladi doseljenici. "Trenutno se u Švedskoj jako puno priča o problemima s brojnim doseljenicima koji su došli u zemlju", dodaje Elgán. "Ali ne bih rekla da su nasilje kriminalnih bandi i pucnjave posljedice toga." Radi se više o fenomenu globalizirane trgovine drogama, u kojoj je glavni cilj brza zarada novca, dodaje povjesničarka.

2022. u Švedskoj je registrirano skoro 400 incidenata u kojima je korišteno vatreno oružje. U prosjeku je to više od jednog slučaja dnevno. U tim napadima je ubijeno 62 ljudi, što je negativan rekord.

Nijedna druga zemlja u Europskoj uniji po tom pitanju nema tako velik problem s oružjem kao Švedska, rekao je premijer Ulf Kristersson. Njegova konzervativna vlada je objavila rat kriminalnim bandama, ali nasilje se nastavlja: u 2023. je do konca svibnja u pucnjavama zabilježeno već 18 novih žrtava.

Skretanje udesno

Švedska je nakon izbora skrenula udesno. Šef Švedskih demokrata Jimmie Åkesson u tom kontekstu voli govoriti o "promjeni paradigme". Upravo u zemlji iz koje potječe klimatska aktivistica Greta Thunberg nakon promjene na vlasti su srezana financijska sredstva namijenjena zaštiti klime. 

Više novca iz proračuna sada se koristi za subvencije za automobile s motorima na unutarnje sagorijevanje, odnosno za cestovni promet, što je kritizirala i najveća švedska ekološka organizacija Naturskyddsföreningen. "Politika vlade i Švedskih demokrata rezultira snažnim porastom stope emisija štetnih plinova", kritizirala je ta organizacija.

Åkesson je osim toga u posljednje vrijeme počeo javno dovoditi pod znak pitanja i švedsko članstvo u Europskoj uniji. Ta bi kampanja mogla postati problematična, upozorava Elgán. Švedska se istovremeno trudi oko ulaska u jedan drugi međunarodni savez - NATO. Finska je u tome već uspjela, a ulazak Švedske u Sjevernoatlantski savez i dalje blokira Turska. 

Osim toga se čeka i na "blagoslov" Mađarske. I to sve skupa ostavlja posljedice na švedskom samopouzdanju. "Još malo pa će u Švedskoj funkcionirati samo Loreen", napisao je nedavno, nakon nove švedske pobjede na Euroviziji, glavni urednik politike u dnevnom listu Aftonbladet Anders Lindberg.

"Znamo pjevati. Znamo izvoziti muziku u cijeli svijet", zaključio je i dodao: "Ali kako zapravo stvari stoje s ostatkom naše slike o nama samima?"