SVJETSKA banka je danas objavila da očekuje pad cijena energenata za 11 posto u 2023. godini nakon ovogodišnjeg porasta od 60 posto nakon ruske invazije na Ukrajinu, iako bi sporiji globalni rast i covid-ograničenja u Kini mogli dovesti do dubljeg pada.

Svjetska banka je u najnovijem izvješću Izgledi robnih tržišta projicirala prosječnu cijenu sirove nafte Brent od 92 dolara po barelu 2023., odnosno 80 dolara po barelu 2024., no to je još uvijek znatno iznad petogodišnjeg prosjeka od 60 dolara.

Izvoz ruske nafte mogao bi pasti za dva milijuna barela dnevno

Navodi da bi izvoz ruske nafte mogao pasti za čak dva milijuna barela dnevno zbog embarga Europske unije na ruske naftne i plinske proizvode, zajedno s ograničenjima na osiguranje i prijevoz, koji stupaju na snagu 5. prosinca.

Ograničenje cijene nafte, što predlaže skupina G7, također bi moglo utjecati na protok nafte iz Rusije, ali je nužno sudjelovanje velikih tržišta u nastajanju i zemalja u razvoju da bi ono bilo učinkovito, navodi Svjetska banka, opisujući taj mehanizam "neprovjerenim".

Svjetska banka priopćila je da su jači dolar i pad vrijednosti valuta većine gospodarstava u razvoju potaknuli rast cijena hrane i goriva, što bi moglo pogoršati nesigurnost hrane, koja već pogađa 200 milijuna ljudi u svijetu. 

"Kombinacija većih cijena roba i stalne deprecijacije valute dovodi do veće inflacije u mnogim zemljama", rekao je Ayhan Kose, voditelj skupine Svjetske banke koja je pripremila izvješće.

Rekao je da bi se tržišta u nastajanju i gospodarstva u razvoju trebala pripremiti za "razdoblje još veće volatilnosti na globalnim financijskim i robnim tržištima".

Deprecijacija valute značila je da je gotovo 60 posto tržišta u nastajanju i gospodarstava u razvoju koja uvoze naftu doživjelo porast cijena nafte u domaćoj valuti zbog ruske invazije na Ukrajinu koja traje od 24. veljače, navodi se u izvješću.

Gotovo 90 posto tih gospodarstava zabilježilo je i veće cijene pšenice u lokalnim valutama, dodaje se.

Europske cijene plina mogle bi biti četiri puta veće

Inflacija cijena hrane iznosila je prosječno više od 20 posto u južnoj Aziji u prva tri kvartala 2022., dok su druge regije, uključujući Latinsku Ameriku i Karibe, Bliski istok i sjevernu Afriku, supsaharsku Afriku te istočnu Europu i središnju Aziju, imale prosječne inflacije cijene hrane između 12 i 15 posto. 

Iako cijene energenata padaju, i dalje će iznositi 75 posto iznad njihovog petogodišnjeg prosjeka, objavila je Svjetska banka.

Prognozira se da će cijene prirodnog plina i ugljena 2023. godine pasti s rekordno visokih cijena 2022., ali očekuje se da će cijene australskog ugljena i američkog prirodnog plina do 2024. još uvijek biti dvostruko veće od prosjeka u posljednjih pet godina. Navodi se da bi europske cijene prirodnog plina mogle biti gotovo četiri puta veće.

Proizvodnja ugljena je u međuvremenu značajno porasla pošto su glavni izvoznici povećali proizvodnju čime su ugroženi ciljevi u borbi protiv klimatskih promjena.