Foto: FAH

DO 2050. godine iz triju bi svjetskih regija u razvoju moglo emigrirati više od 140 milijuna ljudi u nastojanju da umaknu posljedicama klimatskih promjena, poput loše poljoprivredne proizvodnje, nedostatka pitke vode i povećanja razine mora, upozorava Svjetska banka.

U izvješću Svjetska banka iznosi podatak o 86 milijuna potencijalnih "klimatskih migranata" koji bi, ako se ništa ne poduzme, mogli napustiti subsaharsku Afriku, njih oko 40 milijuna južnu Aziju i oko 17 milijuna Latinsku Ameriku.

"Sve veća prijetnja"

"Svakodnevno klimatske promjene postaju sve veća ekonomska, socijalna i egzistencijalna prijetnja ljudima", rekla je izvršna direktorica Svjetske banke Kristalina Georgieva. "Svjedoci smo takvih pojava u gradovima suočenima s nedostatkom vode bez presedana, u obalnim regijama opustošenim brojnim olujama, u područjima koja više ne mogu proizvoditi ni osnovne poljoprivredne proizvode."

Istaknula je da su klimatske promjene na nepovratan način postale "pokretač migracija", prisiljavajući pojedince, obitelji, pa i čitave zajednice da krenu u potragu za mjestima na kojima će pronaći normalne uvjete za život.

Interne klimatske migracije u istoj regiji odavno su realnost. Klimatski migranti samo će se pridružiti milijunima osoba koje su domove bile prisiljene napustiti iz političkih, ekonomskih i socijalnih razloga.

Tri studije

Autori izvješća proveli su tri studije slučaja. Jednu su proveli u Etiopiji u kojoj bi do 2050. demografski rast mogao dosegnuti 85 posto, a selidbi je sve više zbog vrlo slaboga poljoprivrednog uroda.

Druga je studija provedena u Bangladešu gdje postoji opasnost da klimatski migranti do 2059. postanu brojniji od svih ostalih vrsta migranata. Posljednju su studiju proveli u Meksiku u kojemu se stanovništvo iz siromašnih područja pogođenih klimatskim promjenama u sve većem broju seli u urbana područja.

Humanitarna kriza

Treba voditi računa o tomu da se selidba stanovnika zbog klimatskih promjena ne pretvori u humanitarnu krizu i ne zaprijeti razvoju nekih zemalja, stoji u priopćenju Svjetske banke.

Znanstvenici koji su proveli istraživanje tvrde da bi se, kad bi političari djelovali istodobno na "više frontova", kad bi smanjili efekt stakleničkih plinova, uključili selidbe u plan razvoja zemlje i uložili sredstva u bolje razumijevanje procesa unutarnjih migracija kao posljedice klimatskih promjena, broj selidbi mogao smanjiti za 80 posto.