NA SVJETSKIM su burzama prošle godine cijene dionica u prosjeku porasle više od 20 posto, cijena zlata zabilježila je najveći godišnji skok u 46 godina, dok je vrijednost dolara prema košarici valuta pala više od devet posto, a cijene nafte oko 20 posto.

Premda rast najvećih svjetskih gospodarstava nije bio osobito impresivan i premda je Washington uveo carine na sav uvoz u SAD, na svjetskim su burzama cijene dionica lani snažno porasle.

MSCI indeks svih svjetskih burzi, koji obuhvaća dionice više od 2.500 kompanija, porastao je prošle godine 21 posto i krajem godine dosegnuo rekordnu razinu od 1.024 boda.

Pritom je na Wall Streetu Dow Jones indeks porastao oko 13 posto, S&P 500 oko 16.4 posto, a Nasdaq 20.4 posto.

Trumpove carine uzdrmale burze

No, nije sve išlo glatko. U travnju je S&P 500 indeks bio na rubu tržišta medvjeda jer je pao gotovo 20 posto ispod svoje rekordne razine, nakon što je američki predsjednik Donald Trump uveo carine na gotovo sav uvoz u SAD.

To je uzdrmalo svjetske burze jer su se ulagači plašili trgovinskog rata između SAD-a i Kine, ali i Europske unije.

Situacija se postupno smirila, Washington je s nekim zemljama potpisao trgovinske sporazume, s nekima nije, a ta je tema s vremenom pala u drugi plan.

Od svibnja do kraja godine burzovni su indeksi snažno porasli, ponajviše zahvaljujući nastavku euforije oko razvoja umjetne inteligencije, pa su najviše rasle cijene dionica tehnoloških kompanija.

Posljednjih mjeseci tehnološki je sektor vrlo nestabilan jer se ulagači boje da su cijene dionica nakon dugotrajnog rasta previsoke, a dugovi kompanija preveliki.

Podršku najvećoj svjetskoj burzi pružilo je i smanjenje kamatnih stopa američke središnje banke.

Zbog slabosti tržišta rada Fed je od rujna do prosinca kamatne stope smanjio u tri navrata, svaki put za po 0.25 postotnih bodova.

Zahvaljujući tome nastavljena je vladavina bikova na tržištu, koja je započela u listopadu 2022.

Rekordi i na europskim burzama

Europske su burze također lani snažno porasle. STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica ojačao je 16.6 posto i dosegnuo rekordne razine, iznad 590 bodova.

Po rastu je prednjačio madridski IBEX indeks, sa skokom od gotovo 50 posto.

Slijedio je talijanski FTSE MIB indeks s rastom od 31.5 posto, što je njegov najveći skok od 1998. godine.

Njemački DAX indeks porastao je oko 23 posto, zahvaljujući poticajnim mjerama vlade, od fiskalnih poticaja do ulaganja u infrastrukturu.

Londonski FTSE indeks ojačao je oko 22 posto, dok je najmanji rast zabilježio pariški CAC indeks, oko 10.5 posto, zbog političke krize te rasta proračunskog deficita i javnog duga.

Na europskim je burzama najveći dobitnik prošle godine bio financijski sektor, s rastom od 67 posto, zahvaljujući relativno stabilnom rastu gospodarstava, većem broju spajanja i preuzimanja te smanjenju kamata Europske središnje banke.

Snažno je, 56.5 posto, porastao i obrambeni sektor jer su članice Europske unije najavile pojačana ulaganja u naoružanje zbog prijetnji iz Rusije.

"Mislim da su pad dolara, neizvjesnost u politikama Bijele kuće i nesigurnost u vezi AI dionica naveli ulagače da potraže sigurnost u nekim drugim područjima, što je pogodovalo europskim burzama", kaže Danni Hewson, analitičarka investicijske platforme AJ Bell.

Azijska tržišta snažno porasla

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica prošle je godine porastao 27 posto, najviše od 2017., ponajviše zahvaljujući rastu cijena dionica proizvođača čipova i drugih tehnoloških kompanija koje razvijaju umjetnu inteligenciju.

Južnokorejski Kospi indeks skočio je čak 76 posto, dok su cijene dionica u Šangaju porasle 18, a u Hong Kongu 28 posto.

Japanski Nikkei indeks ojačao je 26 posto.

Dolar znatno oslabio

Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta prošle godine pala 9.4 posto, najviše od 2017. godine.

To je posljedica smanjenja kamata Feda, smanjenja razlike između kamatnih stopa na dolar i druge važne valute, političke nesigurnosti, zabrinutosti ulagača zbog fiskalnog deficita, kao i pitanja nezavisnosti Feda s obzirom na stalne pritiske američkog predsjednika Donalda Trumpa na središnju banku.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke valute u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, godinu je završio na 98.35 bodova.

Američka je valuta pritom znatno oslabila prema euru, pa je tečaj dosegnuo 1.1735 dolara za euro, što je 13.4 posto više nego na početku godine.

Tečaj dolara prema japanskom jenu na kraju godine iznosio je oko 156.50 jena, gotovo isto kao i na početku godine, unatoč tome što je japanska središnja banka zbog povišene inflacije u dva navrata povećala kamatne stope.

Nafta pojeftinila, zlato snažno poskupjelo

Cijene nafte lani su oštro pale jer je OPEC povećao proizvodnju, dok potražnja nije bila tako snažna kao što se očekivalo. Na londonskom tržištu cijena barela potonula je oko 19 posto, na približno 56 eura, dok je na američkom tržištu pala gotovo 20 posto, na oko 53 eura.

Cijena zlata prošle je godine porasla oko 64 posto, što je njezin najveći godišnji skok od 1979. godine, a u jednom se trenutku prvi put u povijesti probila i iznad razine od oko 4.140 eura po unci.

Rast cijene zlata potaknuo je niz čimbenika, od slabljenja dolara i smanjenja kamata u SAD-u, preko geopolitičke i ekonomske nesigurnosti, do snažne potražnje središnjih banaka i investicijskih fondova.

Još snažnije prošle je godine porasla cijena srebra, gotovo 150 posto, na više od 66 eura po unci, što je njezin najveći godišnji skok u povijesti.