NA SVJETSKIM su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle, što se ponajviše zahvaljuje korekciji nakon tri tjedna oštrog pada, no trgovalo se nesigurno jer središnje banke i dalje podižu kamatne stope, što će usporiti gospodarski rast.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna porastao 1.5 posto, na 29.296 bodova, dok je S&P 500 ojačao 2 posto, na 3639 bodova, a Nasdaq indeks 0.7 posto, na 10.662 boda.

U prva dva dana prošloga tjedna ti su indeksi skočili oko 5 posto, što je bio njihov najveći dvodnevni skok od travnja 2020. godine.

Bila je to posljedica korekcije cijena dionica na više, nakon oštrog pada u rujnu, ali i nadi ulagača da bi američka središnja banka mogla usporiti tempo povećanja kamatnih stopa.

No ubrzo ih je razuvjerila Mary Daly, predsjednica ogranka Feda u San Franciscu, koja je kazala da inflacija i dalje predstavlja problem i da središnja banka ostaje pri svojoj politici.

"Put je jasan: podići ćemo kamatne stope u restriktivno područje i tu ih držati neko vrijeme. Predani smo tomu da spustimo inflaciju i na tom ćemo putu ostati sve dok to doista i ne postignemo", kazala je Daly.

Od polovine tjedna tržište je bilo pod pritiskom jer su i drugi čelnici Feda potvrdili da je suzbijanje inflacije prioritet.

Tako je Charles Evans, predsjednik ogranka Feda u Chicagu, kazao da do kraja godine očekuje daljnje povećanje kamata za 1.25 postotnih bodova jer su podaci o inflaciji razočaravajući.

Wall Street najviše pao u petak jer je objavljen veći porast broja zaposlenih od očekivanog

Wall Street je najviše pao u petak, više od 2 posto, jer je objavljeno da je u rujnu broj zaposlenih porastao za 263.000, nešto više nego što se očekivalo. Pritom je stopa nezaposlenosti skliznula na 3.5 posto, dok se očekivalo 3.7 posto.

To je dobra vijest jer pokazuje da je tržište rada i dalje snažno i da gospodarstvo raste.

No, po pitanju inflacije, to je loša vijest jer se može očekivati daljnji rast plaća, pa time i inflacijskih pritisaka. A to znači da će Fed i dalje agresivno zaoštravati monetarnu politiku.

Zbog toga se na tržištu novca sada procjenjuje da će Fed na dvodnevnoj sjednici 1. i 2. studenoga ponovno, već četvrtu sjednicu zaredom, povećati ključne kamate za agresivnih 0.75 postotnih bodova.

"Ovo je klasični slučaj u kojemu je dobra vijest zapravo loša vijest. Dobra vijest o snažnom tržištu rada znači zapravo da će Fed i dalje biti agresivan, što povećava rizike od recesije iduće godine", objašnjava Bill Sterling, strateg u tvrtki GW&K Investment Management.

Tehnički je američko gospodarstvo već uronilo u recesiju, s obzirom na to da je u posljednja dva tromjesečja palo na kvartalnoj razini, no zasad je ta recesija plitka.

Zbog povećanja kamata Feda i usporavanja rasta gospodarstva, S&P 500 indeks pao je oko 22 posto u odnosu na svoju rekordnu razinu, koju je dosegnuo 3. siječnja.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 1.4 posto, na 6991 bod, dok je frankfurtski DAX porastao 1.3 posto, na 12.273 boda, a pariški CAC 1.8 posto, na 5866 bodova.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks prošloga tjedna skočio 4.5 posto, na 27.116 bodova.