Svjetske burze snažno porasle. Razlog - najava usporavanja rasta kamata

Svjetske burze snažno porasle. Razlog - najava usporavanja rasta kamata
Foto: EPA

NA SVJETSKIM su burzama cijene dionica prošloga tjedna snažno porasle, nakon dva tjedna pada, što se ponajviše zahvaljuje signalima iz američke središnje banke da bi ciklus povećanja kamata, koji traje tri godine, mogao biti pri kraju.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna skočio 5,15 posto, na 25.538 bodova, dok je S&P 500 porastao 4,9 posto, na 2.760 bodova, a Nasdaq indeks 5,65 posto, na 7.330 bodova.

Za Dow Jones to je najveći tjedni dobitak

Za Dow Jones to je najveći tjedni dobitak u posljednje dvije godine, dok su S&P 500 i Nasdaq zabilježili najveći skok u sedam godina.

Snažan rast cijena dionica ponajviše se zahvaljuje porukama iz američke središnje banke da bi ciklus povećanja kamata, koji traje tri godine, mogao biti pri kraju.

Tako je predsjednik Feda Jerome Powell kazao da su kamatne stope blizu neutralnih razina, onih koje niti potiču niti pritišću gospodarski rast.

Još prije dva mjeseca Powell je govorio da su kamate još daleko od neutralnih razina, pa njegov posljednji govor analitičari smatraju zaokretom i signalom da se ciklus povećanja kamatnih stopa približava kraju.

Tri ključna pitanja

Uz to, objava zapisnika s nedavne sjednice Feda pokazala je da su čelnici središnje banke započeli raspravu o tome kada bi trebalo zastati s povećanjem kamata.

Doduše, analitičari očekuju da će Fed u prosincu još jednom povećati ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, već četvrti put ove godine.

No, kažu da bi u idućoj godini Fed mogao usporiti tempo povećanja kamata jer se usporava rast najvećih svjetskih gospodarstava, što bi moglo negativno utjecati i na američko, i jer su cijene nafte posljednjih mjeseci oštro pale, što bi moglo izazvati slabljenje inflacijskih pritisaka.

„Tri ključna pitanja na koja su ulagači fokusirani su koliko će Fed usporiti tempo povećanja kamata, kako će se razvijati trgovinski odnosi između SAD-a i Kine te što će se događati na tržištu nafte”, kaže Charlie Ripley, strateg u tvrtki Allianz Investment Management.

Cijene nafte prošloga su tjedna ostale gotovo nepromijenjene u odnosu na prethodni tjedan, pa analitičari očekuju njihovu stabilizaciju nakon sedam tjedna oštrog pada tijekom kojih su potonule oko 30 posto.

Pozitivno je na tržišta utjecala i nada ulagača da će predsjednici SAD-a i Kine Donald Trump i Xi Jinping u razgovorima tijekom vikenda postići napredak po trgovinskim pitanjima.

I doista, dva predsjednika dogovorila su se u subotu u Buenos Airesu, nakon sastanka čelnika skupine G20, da neće u idućih 90 dana uvoditi nove carine, a u tom će razdoblju pregovarati o otvorenim trgovinskim pitanjima.

Washington je poručio da će suspendirati planove o povećanju carina s 10 na 25 posto na 200 milijardi dolara vrijedan kineski uvoz, što je trebalo stupiti na snagu 1. siječnja, i da će Kina povećati uvoz iz SAD-a kako bi se smanjio američki trgovinski deficit.

No, poručio je i da će te carine uvesti ako se u roku od 90 dana ne postigne trgovinski dogovor.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle, ali ne tako snažno kao na Wall Streetu.

Londonski FTSE indeks ojačao je 0,4 posto, na 6.980 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,6 posto, na 11.257 bodova, a pariški CAC 1,1 posto, na 5.003 boda.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks skočio 3,2 posto, na 22.351 bod.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara