SVJETSKI čelnici na klimatskom summitu COP30 oštro su kritizirali američkog predsjednika Donalda Trumpa zbog njegovog stava o klimatskim promjenama. Iako Trump nije prisutan na skupu u brazilskom gradu Belému, nazvan je lažljivcem zbog odbacivanja znanosti i "neprijateljem čovječanstva" radi povlačenja ključnih klimatskih politika, piše BBC News.

Tijekom iduća dva tjedna, zemlje će pokušati ispregovarati novi sporazum o klimatskim promjenama, s posebnim naglaskom na financiranje zaštite svjetskih šuma. Međutim, summit se održava u ozračju slabljenja političke volje za rješavanje ovog gorućeg problema.

Političke podjele i odsutnost ključnih igrača

Britanski premijer Sir Keir Starmer priznao je kako politički konsenzus o klimi slabi. Izjavio je da su klimatske promjene nekada bile pitanje koje je ujedinjavalo, ali "danas je, nažalost, taj konsenzus nestao".

Summitu znakovito ne prisustvuju ni čelnici nekih od najvećih svjetskih nacija - Indije, Rusije i Kine. Iako ni predsjednik Trump nije u Belému, njegovi su stavovi glavna tema razgovora. U rujnu je u UN-u klimatske promjene nazvao "najvećom prevarom ikad počinjenom nad svijetom" i odbacio korištenje obnovljivih izvora energije.

"Cijeli globalistički koncept, koji od uspješnih industrijaliziranih nacija traži da si nanesu bol i radikalno poremete cijela svoja društva, mora biti potpuno i u potpunosti odbačen", rekao je tada Trump.

Oštre reakcije na Trumpov stav

Ne imenujući ga izravno, brazilski predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva upozorio je na "ekstremističke snage koje fabriciraju lažne vijesti i osuđuju buduće generacije na život na planetu zauvijek izmijenjenom globalnim zatopljenjem".

Čelnici Čilea i Kolumbije bili su direktniji, nazvavši američkog predsjednika lažljivcem i pozvavši druge zemlje da ignoriraju pokušaje SAD-a da se povuče iz klimatskih sporazuma. "Znanost je vrlo jasna. Vrlo je važno ne krivotvoriti istinu", izjavila je za BBC čileanska ministrica okoliša Maisa Rojas.

Ipak, dok su kritike na račun Trumpa naišle na odobravanje publike, postizanje dogovora o novim koracima pokazalo se znatno težim. Većina zemalja još nije podnijela nove planove za smanjenje emisija ugljika, glavnog uzroka porasta globalne temperature.

Iznenađujući potez Ujedinjenog Kraljevstva

Unatoč tome što je premijer Starmer okupljenima poručio kako je "Ujedinjeno Kraljevstvo u potpunosti uključeno", njegova je vlada povukla iznenađujući potez. Na razočaranje brazilskih domaćina, Velika Britanija je u srijedu navečer odustala od svog vodećeg fonda vrijednog 125 milijardi dolara za zaštitu svjetskih prašuma.

Predsjednik Lula nadao se prikupiti 25 milijardi dolara za Fond za tropske šume, prvenstveno od razvijenih zemalja, kako bi se podržale vlade i zajednice koje štite ključne ekosustave poput Amazone i bazena Konga. Zaštita tih područja ključna je za borbu protiv klimatskih promjena - ona pokrivaju samo 6% svjetskog kopna, ali pohranjuju milijarde tona stakleničkih plinova i dom su polovici svjetskih vrsta.

Ovaj potez je tim više iznenađujući jer je Ujedinjeno Kraljevstvo bilo snažno uključeno u osmišljavanje fonda te je na summitu COP26 u Glasgowu 2021. pokrenulo globalnu obvezu za zaustavljanje krčenja šuma do 2030. godine. Lord Zach Goldsmith, bivši ministar okoliša, izjavio je za BBC: "Pretpostavka je bila da će Ujedinjeno Kraljevstvo biti vodeći sudionik, a u posljednjem trenutku se povuklo. To je izazvalo, blago rečeno, stvarnu frustraciju ovdje u Brazilu... brazilska vlada iza kulisa je bijesna."

Odluka se također kosi sa stavom princa od Walesa, koji je obraćajući se čelnicima u četvrtak proglasio fond "vizionarskim korakom prema vrednovanju uloge prirode u klimatskoj stabilnosti" i uvrstio ga u uži izbor za svoju nagradu Earthshot vrijednu milijun funti.

Poziv na hitnu akciju

Princ William pokušao je potaknuti čelnike da prevladaju razlike i krenu naprijed. "Dugo sam vjerovao u moć optimizma koji nas tjera da djelujemo odmah: uvjerenje da, čak i suočeni s zastrašujućim izazovima, imamo domišljatost i odlučnost da napravimo razliku, i to sada", rekao je.

Pozvao ih je da djeluju radi svoje djece i unuka. "Ovo je trenutak u kojem moramo djelovati s jasnoćom koju povijest traži od nas. Budimo generacija koja je preokrenula plimu - ne radi pljeska, već radi tihe zahvalnosti onih koji tek trebaju biti rođeni", poručio je.

Hitnost djelovanja potvrđuju i nedavne vremenske katastrofe. Uragan Melissa, koji je prošli tjedan pogodio Karibe, jedan je od najjačih ikad zabilježenih na tom području i odnio je više od 75 života. Analiza Imperial Collegea sugerira da su klimatske promjene povećale ekstremne padaline povezane s ovim uraganom za 16%. Upravo će ključna pitanja financiranja za one koji su već pogođeni najgorim posljedicama klimatskih promjena biti u središtu pregovora iduća dva tjedna.