Foto: Hina, Index

SIGURNOSNA konferencija u Muenchenu okupit će od petka do nedjelje glavne aktere međunarodne sigurnosti, u vrijeme neizvjesne budućnosti transatlanskih odnosa i krize globalnog liberalnog poretka nakon dolaska novog američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Na 53. izdanju jednog od najuglednijih međunarodnih foruma više od 500 političara i poslovnih ljudi razgovarat će o aktualnim sigurnosnim izazovima, uključujući zabrinjavajuće stanje globalnog poretka i jačanje neliberalnih trendova diljem , svijeta.

Njemačka kancelarka Angela Merkel, američki potpredsjednik Mike Pence i ministar obrane James Mattis, glavni tajnik UN-a Antonio Guteres i NATO-a Jens Stoltenberg predvode listu više od 30 šefova država i vlada, osamdesetak ministara vanjskih poslova i obrane koji će se za vikend okupiti u hotelu Bayerischer Hof u središtu bavarske prijestolnice.

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier također će sudjelovati na tom ključnom godišnjem okupljanju "strateške zajednice" koji od 1963. služi kao neovisni forum za promicanje mirnog rješavanja sukoba, međunarodne suradnje i dijaloga.

Konferencija će se baviti budućnošću NATO-a i transatlanskih odnosa nakon Trumpova izbora, europskom sigurnosnom i obrambenom suradnjom, krizom u Ukrajini i odnosima s Rusijom, ratom u Siriji i stanjem sigurnosti u azijsko-pacifičkoj regiji. Sudionici će raspravljati i o terorizmu, kibernetičkom ratovanju kao i o glavnim prijetnjama globalnom zdravlju i klimatskoj sigurnosti.

"Suočeni smo s međunarodnim sigurnosnim okolišem koji od Drugog svjetskog rata nikada nije bio ranjiviji", rekao je uoči konferencije njezin predsjednik Wolfgang Ischlinger.

"Liberalni poredak koji su mnogi od nas uzimali zdravo za gotovo izložen je sve većim prijetnjama iznutra i izvana. Zbog toga je važno da pronađemo načine kako obraniti i osnažiti temeljne vrijednosti Zapada i institucije međunarodnog pravnog poretka", istaknuo je.

Prvi izlazak Trumpove administracije na međunarodnu scenu

Konferencija o sigurnosti u Muenchenu bit će prva prilika predstavnicima Trumpove administracije da se obrate nekom međunarodnom forumu i iznesu svoje vanjskopolitičke i obrambene strategije.

Trump je u predizbornoj kampanji nazvao NATO "zastarjelom" organizacijom i više je puta hvalio ruskog predsjednika Vladimira Putina, izazvavši zabrinutost europskih saveznika, posebno onih na istoku Europe.

Trump je od preuzimanja dužnosti u siječnju ublažio kritike prema NATO-u, ali i dalje ustraje na tome da sve zemlje saveznice moraju više izdvajati za obranu, kao što to već godinama traže sve američke administracije, demokratske i republikanske.

Američki ministar obrane James Mattis rekao je u srijedu da je vojni savez NATO ključan za veze između Amerike i Europe te je važan za Sjedinjene Države, koje financiraju 70 posto proračuna Saveza.

"NATO ostaje čvrst temelj za Sjedinjene Države i transatlantsku zajednicu. Predsjednik Trump čvrsto podupire NATO", rekao je bivši general američke vojske koji dobro poznaje NATO.

No, upozorio je zemlje članice da moraju više trošiti na obranu ako ne žele smanjenje američkog angažmana. "Amerika se ne može brinuti za budućnost vaše djece više nego što se vi brinete", dodao je Mattis

Saveznici su 2014. zacrtali cilj da u sljedećih deset godina podignu izdvajanje za obranu na dva posto BDP-a, no to trenutno ispunjava samo pet od 28 članica, Sjedinjene Države, Velika Britanija, Grčka, Estonija i Poljska.

Nakon šest godina uzastopna smanjivanja, izdvajanje za obranu u hrvatskom proračunu za 2017. povećano je za devet posto i trebalo bi iznositi 1,23 posto BDP-a.

Europske članice Saveza povećale su prošle godine obrambene proračune za 3.8 posto ili deset milijardi dolara više nego 2015., pokazalo je istraživanje Međunarodnog instituta za strateške studije.

Predsjednica na skupu o Balkanu, sastanci s Lavrovom i kolegama

Predsjednica Grabar-Kitarović održat će na rubu konferencije niz bilateralnih sastanaka, s predsjednicima Azerbajdžana, Afganistana, Finske, Bugarske, Poljske, Latvije, Litve, Estonije, Njemačke, s premijerom Bavarske i ministrom vanjskih poslova Rusije.

U četvrtak će sudjelovati na skupu "Budućnost euroatlantske sigurnosti – nova uloga za Balkan?“, o tome koje su glavne prepreke uspješnoj integraciji jugoistoka Europe u EU i NATO.

Petnaest godina nakon posljednjeg rata na Balkanu, onoga na Kosovu, Balkan se iz ratne regije prometnuo u područje suradnje i integracije u europske i transatlanske strukture.

Pozivajući Crnu Goru da postane 29. članica, NATO je potvrdio predanost politici "otvorenih vrata" i dokazao uspješnost transformacije zemalja JI Europe, poput Hrvatske, u pružatelje sigurnosti u drugim nestabilnim dijelovima svijeta.

No, održivu i dugoročnu stabilizaciju sprečavaju napetosti između susjednih država i unutar samih država, kao što je slučaj u Bosni i Hercegovini, sjena ratova devedesetih te nadregionalne prijetnje kakva je sredinom 2015. bila migrantska kriza.

Na skupu će sudjelovati slovački i crnogorski ministar vanjskih poslova Miroslav Lajčak i Srđan Darmanović, njemački ministar za hranu i poljoprivredu i predsjednik Njemačkog atlantskog društva Christian Schmidt te bavarski državni ministar Marcel Huber.